Ezofago-gastro-duodenoskopija, pretraga u svakodnevnoj uporabi poznatija pod skraćenim nazivomgastroskopija, u pacijenata redovito izaziva strah. Valja stoga odmah istaknuti kako je on pretjeran, jer ne samo da je riječ o još uvijek najboljoj i najtočnijoj pretrazi za analizu jednjaka, želuca i dvanaesnika, nego ona traje sam jednu minutu te je, iako neugodna, potpuno bezbolna. Današnji su aparati, naime, manjeg promjera, manji od normalnog zalogaja. No, osjećaj na povraćanje pobuđuje dužina aparata. 
Gastroskopija je zasad nezamjenjiva jer daje najbolji uvid u promjene unutar šupljih organa gornjeg dijela probavnog sustava, dok radiologija može bolje prikazati promjene u motoričkoj funkciji organa. S obzirom na postojanje mnogih i različitih bolesti, obje su pretrage korisne, samo im je namjena različita.
Gotovo svi znaju i za "pametne" kapsule koje snimaju unutrašnjost organa kroz koji prolaze. No, one imaju tehničkih nedostataka, pa se pouzdano mogu upotrebljavati samo u tankom crijevu, dok su nalazi želuca i debelog crijeva nepouzdani. Osnovni je nedostatak kapsule što ne može proširiti organ kroz koji prolazi (upuhivanjem zraka) tako da se širi organi (npr. želudac ili debelo crijevo) ne mogu pouzdano analizirati. U budućnosti će se vjerojatno uspješno riješiti i taj problem, no gastroskopija zasad ostaje najpouzdanija tehnika za analizu spomenutih organa gornjeg dijela probavnog sustava.

Tri su osnovna razloga zbog kojih upotrebljavamo gastroskopiju:

·         postavljanje dijagnoze uz mogućnost uzimanja materijala za pregled pod mikroskopom te dokazivanja infekcije s Helicobacter pylori
·         mogućnost intervencije, posebno radi zaustavljanja različitih krvarenja te postavljanja nekih proteza u slučaju zloćudnih bolesti
·         potreba praćenja nekih bolesti

retraga se najčešće preporučuje kod slijedećih stanja:

·         akutno krvarenje iz gornjeg probavnog sustava u svrhu određivanja mjesta krvarenja i eventualne terapije spaljivanjem ili sklerozacijom
·         otežano gutanje - osobito ako već postoje suženja ili ulceracije
·         dispepsija, niz simptoma koji nastaju nakon unosa hrane kao nadutost, žgaravica, bol i napetost u stomaku, podrigivanje i učestali vjetrovi
·         bolno gutanje (odinofagija)
·         kontrola premalignih stanja kao što je Barrettov jednjak, suženja jednjaka, Plummer-Vinsonov sindrom
·         poremećaji uočeni tijekom snimanja s barijevom kašom koji zahtijevaju vizualno dokazivanje i/ili biopsiju, npr. polipi, čirevi, tumori
·         sumnja na zapreku želučanog izlaza

Pretraga se rjeđe koristi pri ovim stanjima, gdje često i nije najprikladnija:

·         bol u prsištu
·         bol u trbuhu nepoznata uzroka
·         rutinska provjera refluksne bolesti
·         nekomplicirana ulkusna bolest primijećena tijekom snimanja barijevom kašom

Gastroskopija nije više samo dijagnostička metoda jer se običnim aparatima ili, pak, onim posebno dizajniranim mogu raditi i manji operativni zahvati. Najčešća je intervencija zaustavljanje krvarenja u gornjem dijelu probavnog sustava, čemu u prilog govori podatak da su te metode znatno smanjile smrtnost od krvarenja sa 10 na manje od jedan posto. Kad znamo da su se nekad ozbiljna krvarenja rješavala isključivo kirurški, jasno je da mala agresija gastroskopije predstavlja izuzetan napredak. 

Terapijska intervencija ovim instrumentom potrebna je u slijedećim slučajevima:

·         sklerozacija krvarećih proširenih krvnih žila jednjaka
·         kauterizacija ili fotokoagulacija krvarećih mjesta gornjeg probavnog sustava
·         lasersko odstranjenje karcinoma jednjaka
·         postavljanje cijevi za hranjenje
·         proširivanje suženja jednjaka
·         odstranjenje polipa (polipektomija)
·         otapanje bezoara, gustih nakupina poluprobavljene ili neprobavljene hrane

Danas se mogu raditi i operacije kojima se sprječava povrat želučanog sadržaja u jednjak te se može postaviti proteza u jednjak kod zlućudnih bolesti kako bi se održalo provođenje hrane prema želucu.

Osam sati prije pretrage ne smije se ništa jesti. Ako se provodi ujutro, nakon ponoći se ništa ne smije jesti. Ako se provodi kasno poslijepodne uglavnom je dozvoljen lagani doručak. Lijekove koje pacijent svakodnevno uzima može uzeti i sada uz malo vode. Samo lijekovi koji ometaju prikaz površine probavnih organa kao što su antacidi trebaju se prestati uzimati. Ako se planira uzimanje uzroka tkiva, biopsija, bar 5 dana prije pretrage treba prekinuti uzimanje analgetika i nesteroidnih antiupalnih lijekova. Ako se sumnja na zapreku izlaza želuca prije gastroskopije se provodi usisavanje želučanog sadržaja kako bi se omogućio njegov prikaz. Prethodno je potrebno skinuti zubnu protezu. Prije pretrage provjerava se puls i tlak. Prije početka može se dati sedativ te lokalni anestetik u spreju u grlo. 

Tijek

Endoskopija gornjeg probavnog sustava uključuje direktno promatranje jednjaka, želuca i dvanaesnika pomoću savitljivog fiberoptičkog instrumenta promjera oko 9 mm koji se naziva endoskop. Pacijenti su obično budni iako im se može dati sedativ. Kod suradljivih pacijenata se sedativ ne mora davati i tada to ne utječe na rezultate pretrage niti povećava rizike i mogućnost komplikacija. Obavlja se u posebno opremljenoj prostoriji za endoskopiju ili na krevetu u jedinici intenzivne njege. Traje 5-15 minuta. Pacijent se postavlja u lijevi bočni položaj te mu se u usta postavi šuplji dio kroz koji se uvodi instrument, a koji štiti usne i zube. Endoskop se kroz usta uvlači u jednjak, želudac i dvanaesnik. Promatra se građa sluznice, važne strukture i traže sumnjive promjene kao čirevi, erozije, polipi, suženja, tumori, proširene krvne žile, mjesta krvarenja itd. Malom štipaljkom i četkicom se lako može uzeti uzorak za analizu tkiva, stanica i mikroorganizama. Endoskopom se mogu učiniti manji zahvati kao odstranjenje polipa (polipektomija), skleroterapija (uštrcavanje sredstva koje stvrdne krvareće krvne žile), odstranjenje stranih tijela i električno spaljivanje krvarećih mjesta (kauterizacija).

Nakon gastroskopije

Ukoliko su dani sedativi bolesnik ne bi smio voziti nakon pretrage. Može se nastaviti s normalnom prehranom nakon što popusti djelovanje analgetika na grlo.

Komplikacije

Pobol i smrtnost nakon gastroskopije vrlo su rijetki te se komplikacije javljaju u 0.1-0.2% slučajeva. Moguće komplikacije su:

·         perforacija (probijanje) stjenke jednjak, želuca ili dvanaesnika
·         krvarenje, najčešće zbog ozljede bolesnog, oštećenog, osjetljivog tkiva
·         srčano-plućne komplikacije kao što su aritmije
·         udisanje povraćenog želučanog sadržaja
·         komplikacije zbog primjene sedativa, odnosno njihove nuspojave
·         infekcija
·         oticanje žlijezda slinovnica
·         bol u trbuhu zbog upuhavanja zraka
·         prolazno proširenje debelog crijeva (megakolon)
·         prolazna vrućica

Endoskop je složen aparat koji se ne može sterilizirati toplinom pa se nakon svake uporabe pozorno čisti i dezinficira u skladu sa standardima. Mogućnost infekcije uslijed toga je rijetka, ali ipak postoji.

Ograničenja 

Kvaliteta pretrage i nalaza vrlo je ovisna o iskustvu liječnika endoskopičara. Mnogi tehnički čimbenici mogu otežati izvođenje i pravilno tumačenje pretrage. Određena područja probavne cijevi, tzv. crvene mrlje, teško je prikazati, a uključuju gornji dio početnog proširenja dvanaesnika, dio fundusa želuca i male krivine želuca. Aktivno nekontrolirano krvarenje, stara krv u želucu ili antacidi mogu otežati interpretaciju.