Prethodni Slijedeći

Onkološki vodič kroz pojmove


  • Adjuvantna terapija
    Terapija (kemoterapija, zračenje, hormonska terapija i sl.) koja se primjenjuje nakon operacije.
  • Afte
    Otvorene ranice u usnoj šupljini koje nastaju kao jedna od neželjenih nuspojava kemoterapije.
  • Alopecija
    Opadanje kose. Jedna od nuspojava liječenja. Ovisi o vrsti, dozi, kao i o duljini davanja lijeka. Obično je prolazna i kod nekih bolesnika kosa počinje ponovno rasti još za vrijeme liječenja. Dobro je znati da HZZO po prijedlogu liječnika odobrava sredstva za nabavku vlasulje kao pomagala u slučaju gubitka kose.
  • Amputation
    The type of surgery that removes an inoperable or severely damaged body parts.
  • Anemija
    Slabokrvnost. Jedno od neželjenih djelovanja kemoterapije koje se očituje u padu broja crvenih krvnih tjelešaca i koncentracije hemoglobina u krvi. Ima za posljedicu slabiju opskrbu tkiva kisikom. Pacijent s anemijom se osjeća slabim, malaksalim i sve slabije podnosi fizički napor pri kojem osjeća nedostatak zraka.
  • Anestezija
    Lijek ili supstanca koja uzrokuje gubitak svijesti ili osjeta bola radi obavljanja operacije.
  • Angiogeneza
    Formiranje krvnih žila. Tumorska angiogeneza je nastanak novih krvnih žila kojima se tumor opskrbljuje hranom.
  • Angiografija
    Rendgenska dijagnostička metoda prikaza krvnih žila.
  • Anoreksija
    Gubitak apetita praćen izrazitim mršavljenjem. Može biti znak malignog oboljenja.
  • Antibiotici
    Lijekovi koji služe za liječenje infekcija uzrokovanih bakterijama ili drugim mikroorganizmima.
  • Antiemetici
    Lijekovi koji sprječavaju ili smanjuju osjećaj mučnine i povraćanje.
  • Antigen
    Bilo koja supstanca koja može uzrokovati reakciju imunološkog sustava i stvaranje antitijela.
  • Antikoagulansi
    Tvari koje sprječavaju zgrušavanje krvi.
  • Antioksidansi
    Tvari koje štite stanice od štetnog djelovanja slobodnih radikala u organizmu.
  • Antitijelo
    Vrsta proteina koja nastaje kao odgovor kada u tijelo uđu antigeni.
  • B limfociti
    Bijele krvne stanice iz koštane srži. Sudjeluju u imunološkom sustavu stvarajući antitijela u borbi protiv infekcija.
  • Bakterije
    Mikroskopski, oku nevidljivi organizmi koji se nalaze posvuda u prirodi. Uobičajeno nastanjuju kožu, usta, nos i crijeva. Većina bakterija kod zdravih osoba ne izaziva bolest, no kod osoba kojima je oslabljen imunološki sustav – npr. oni koji su pod agresivnom kemoterapijom – i bakterije koje se normalno nalaze u organizmu mogu izazvati tešku bolest.
  • Bazofili
    Vrsta bijelih krvnih stanica.
  • Bazofilija
    Naziv za povišen broj bazofila.
  • Benigni tumori
    Vrsta tumora koja ne zahvaća okolno tkivo i ne širi se u druge dijelove tijela. Još se nazivaju i dobroćudnim tumorima.
  • Beta karoten
    Vrsta antioksidansa za koju se smatra da ima anti-tumorsko djelovanje. Organizam ga može pretvoriti u vitamin A. Nalazi se u voću i povrću (mrkva, dinja, kruška, jabuka, špinat, blitva).
  • Bilirubin
    Tvar koja nastaje razgradnjom crvenih krvnih stanica.
  • Biopsija
    Uzimanje uzorka tumorskog tkiva u svrhu analize tkiva i postavljanja što preciznije dijagnoze.
  • Bioterapija ili biološka terapija
    Vrsta liječenja kojom se želi potaknuti i ojačati obrambene snage organizma u borbi protiv tumora.
  • Brahiterapija
    Vrsta zračenja pri kojem se izvor zračenja postavlja u tijelo, u blizinu tumora ili direktno u tumor.
  • Centralni venski kateter
    Potkožni priključak ili posudica, kiruški ugrađena pod kožu, putem koje se može vaditi krv i primjenjivati kemoterapija.
  • Citostatik
    Lijek koji zaustavlja diobu malignih stanica te time usporava rast tumora ili ga uništava. Primjenjuje se u obliku tableta, injekcija, lijekova rastopljenih u infuziji ili krema. Vidi kemoterapija.
  • CT
    Kompjuterizirana tomografija. Dijagnostička metoda koja slojevitim snimanje omogućuje prikaz određenog sloja bolesnikova tijela pomoću rendgenskih zraka. Često se koristi u dijagnostici malignih oboljenja.
  • Diferencijalna krvna slika
    Vidi krvna slika.
  • Dijareja
    Isto što i proljev. Jedna od mogućih nuspojava kemoterapije.
  • DKS
    Vidi krvna slika.
  • Eozinofili
    Vrsta bijelih krvnih stanica.
  • Eozinofilija
    Naziv za povišen broj eozinofila.
  • Eozinopenija
    Naziv za snižen broj eozinofila.
  • Eritrociti
    Crvene krvne stanice koje sadrže hemoglobin. To su najbrojnije krvne stanice i čine i više od 40 posto ukupnog volumena krvi. Njihova glavna uloga je prijenos kisika od pluća do tkiva i prijenos ugljičnog dioksida od tkiva do pluća ”u povratku”. Manjak eritrocita nazivamo anemijom (slabokrvnošću).
  • Faringitis
    Upala ždrijela koju najčešće uzrokuju bakterije ili virusi.
  • Gama nož
    Eng. gamma knife – radijacijska terapija korištenjem gamma zraka koje se mogu precizno usmjeriti i fokusirati na vrlo malo područje.
  • Gastroskopija
    Dijagnostička pretraga za pregled gornjeg dijela probavnog sustava (jednjak, želudac, dvanaesnik) uporabom savitljivog optičkog instrumenta.
  • Granulociti
    Vrsta bijelih krvnih stanica koja se bori protiv bakterijskih infekcija. Granulocite dijelimo na neutrofile, eozinofile i bazofile.
  • Hematokrit
    Označuje postotak koji krvne stanice zauzimaju u ukupnoj količini krvi. Normalno hematokrit u muškaraca iznosi 40-50 posto (0,40-0,50), a u žena 35-45 posto (0,35-0,45). Kada je hematokrit snižen to znači da osoba najvjerojatnije ima anemiju.
  • Hematolog
    Liječnik koji se bavi bolestima krvnih stanica.
  • Hemoglobin
    Sastavni dio crvenih krvnih stanica (eritrocita). Hemoglobin sadrži željezo, a zaslužan je za prijenos kisika u organizmu. Normalne vrijednosti su 120-160 g/l. Ako nema dovoljno hemoglobina osoba ima anemiju.
  • Hemogram
    Vidi krvna slika.
  • Hemoragija
    Krvarenje. Može biti prema van (tj. vanjsko krvarenje) – iz rane, iz nosa iz crijeva, iz mokraćnih organa... ili unutrašnje.
  • Heparin
    Lijek koji se koristi da bi se smanjila mogućnost grušanja krvi i nastanak vrlo opasnih tromboza. Može se koristiti davanjem direktno u krv ili potkožnim injekcijama (najčešće u trbušnu stijenku oko pupka – niskomolekularni heparin).
  • Hormonska terapija
    Vrsta liječenja malignih oboljenja pripravcima koji koče proizvodnju ili distribuciju određenih hormona u tijelu. Neki oblici zloćudnih tumora ovise o razini određenih hormona u tijelu (najčešće spolnih). Najčešće se takvo liječenje primjenjuje u tumora dojke ili prostate.
  • Imunološki sustav
    To je sustav organizma odgovoran za njegovu obranu od stranih tvari – u prvom redu od mikroorganizama – bakterija, virusa, gljivica i drugih parazita. U imunološki sustav su u prvom redu uključene bijele krvne stanice, limfni čvorovi, timus i slezena.
  • Imunosupresija
    To je stanje kada imunološki sustav više ne funkcionira kako bi trebao, te je obrana organizmna oslabljena. Pacijent je neotporan prema infekcijama, pa i najobičnija prehlada može biti opasna. Imunosupresija može biti posljedica agresivne kemoterapije, uzimanja nekih lijekova poput kortikosteroida, ili posljedica same bolesti.
  • Infuzomat
    Uređaj koji služi za ispravno doziranje infuzije. Često se koristi prilikom apliciranja kemoterapije.
  • Intratekalno davaje lijekova
    Davanje lijekova u spinalni kanal – koštani kanal koji čine kralješci i u kojem se nalazi leđna moždina.
  • Intravensko davanje lijekova
    Davanje lijekova direktno u krv, u venu.
  • Kancerogene tvari
    Sve one tvari koje u odgovarajućim okolnostima mogu dovesti do nastanka zloćudnog oboljenja.
  • Karcinomi
    Skupni naziv za sve vrste malignih oboljenja porijeklom iz epitelnih (pokrovnih) stanica.
  • Kardiotoksičnost
    Svojstvo nekih lijekova koji se primjenjuju u kemoterapiji da oštećuju funkciju srčanog mišiča.
  • Kateter
    Cjevčica koja se uvodi u krvne žile zbog dijagnostičkih ili terapijskih zahvata. U liječenju malignih oboljenja koristi se za apliciranje kemoterapije.
  • Kemoterapija
    Kemoterapija je upotreba posebnih lijekova (citostatika) u liječenju malignih bolesti. Citostatici su lijekovi koji zaustavljaju diobu malignih stanica te time usporavaju rast tumora ili ga uništavaju. Također djeluju i na zdrava tkiva, osobito ona sa značajnom staničnom diobom (izmjenom stanica), kao što su stanice koštane srži, pokrovne stanice, zametni epitel i sl. Nepovoljan učinak na rast i diobu zdravih stanica očituje se nuspojavama citostatika.
  • KKS
    Vidi krvna slika
  • Koštana srž
    Meko, spužvoliko tkivo usred većine kostiju u kojima se nalaze matične stanice iz kojih nastaju stanice krvi.
  • Kolonoskopija
    Dijagnostička pretraga za pregled debelog crijeva. Provodi se kolonoskopom, savitljivim uređajem koji na vrhu ima kameru.
  • Kompjutorizirana tomografija
    Vidi CT.
  • Konstipacija
    Isto što i zatvor. Jedna od mogućih nuspojava kemoterapije.
  • Kreatinin
    Sastojak mokraće. Mjerenje razine kreatinina u krvi liječnicima daje uvid u rad bubrega.
  • Krvna slika (KS), (hemogram)
    Laboratorijska pretraga kojom se određuje broj i vrsta krvnih stanica u krvi. Pod diferencijalnom krvnom slikom (DKS) se podrazumijeva određivanje odnosa pojedinih bijelih krvnih stanica među sobom. Pod pojmom kompletna krvna slika (KKS) podrazumijevamo nalaz koji uključuje krvnu sliku i diferencijalnu (KS + DKS).
  • Kumulativna doza
    Ukupna doza lijeka ili zračenja koju je pacijent primio za vrijeme liječenja; na primjer, ukupna doza citostatika koju je pacijent primio kroz sve cikluse kemoterapije.
  • Leukemije
    Skupni naziv za sve vrste malignih oboljenja porijeklom iz krvotvornih stanica.
  • Leukociti
    Bijele krvne stanice. Postoji pet glavnih vrsta bijelih krvnih stanica: neutrofili, bazofili, eozinofili, monociti i limfociti. Nastaju u koštanoj srži i pomažu organizmu u obrani od infekcija i ostalih bolesti.
  • Leukopenija
    Naziv za smanjen broj leukocita.
  • Limfni čvorovi
    Sastavni dio imunološkog sustava. Nalaze se u svim dijelovima tijela, no najviše ih ima na vratu, u pazušnim jamama, preponama, te uzduž velikih krvnih žila u prsnom košu i u trbuhu. U nekim stanjima se limfni čvorovi povećavaju – posebno tijekom infekcija, ali i kada sudjeluju u obrani od zloćudnih bolesti.
  • Limfociti
    Vrsta bijelih krvnih stanica (leukocita) koji su sastavni dio imunološkog sustava. Većina limfocita spada u B-limfocite koji su zaduženi za produkciju antitijela. Za razliku od njih T-limfociti imaju niz funkcija uključujući i regulaciju nekih funkcija imunološkog sustava. Limfocitoza – naziv za povišen broj limfocita.
  • Limfomi
    Skupni naziv za sve vrste malignih oboljenja porijeklom iz stanica imunološkog sustava.
  • Limfopenija
    Naziv za smanjen broj limfocita.
  • Magnetska rezonancija
    Dijagnostička metoda koja omogućuje dobivanje kvalitetnih slika presjeka ljudskog tijela visoke rezolucije. Koristi se u onkologiji za dijagnostiku malignih oboljenja.
  • Mamografija
    Dijagnostička metoda koja koristi rendgenske zrake za snimanje dojki.
  • Mastektomija
    Operacija pri kojoj se uklanja dojka. Primjenjuje se kod uznapredovalih stadija raka dojke, nepovoljne lokalizacije ili nerazmjera između veličine tumora i veličine dojke.
  • Melanom
    Zloćudni tumor kože koji nastaje iz stanica melanocita.
  • Metastaza
    Pojava širenja raka iz jednog dijela tijela na drugi.
  • Mijelomi
    Skupni naziv za sve vrste malignih oboljenja porijeklom iz limfocita B, odnosno plazma stanica.
  • Monociti
    Vrsta bijelih krvnih stanica.
  • Monocitoza
    Naziv za povišen broj monocita.
  • MRI
    Vidi magnetska rezonanca.
  • Mukozitis
    Jedna od neželjenih pojava kemoterapije. Očituje se kao upala sluznice usne šupljine s ranicama u ustima (aftama).
  • Neoadjuvantna terapija
    Terapija (kemoterapija, zračenje, hormonska terapija i sl.) koja se primjenjuje prije operacije, najčešće sa ciljem da se smanji tumorska masa.
  • Neoplazma
    Medicinski naziv za tumor.
  • Neutrofili
    Vrsta bijelih krvnih stanica.
  • Neutrofilija
    Povišen broj neutrofila.
  • Neutropenija
    Snižen broja neutrofila. Osoba s neutropenijom je posebno sklona infekcijama.
  • Periferni živčani sustav
    Pod ovim sustavom podrazumijevamo sve živce koji izlaze iz središnjeg živčanog sustava i dolaze do svih dijelova organizma.
  • PET scan
    Pozitronsko emitronska tomografija. Dijagnostička metoda koja prikazuje metaboličku aktivnost tkiva i omogućuje razlikovanje zloćudnih od dobroćudnih tvorbi. U onkologiji se koristi pri dijagnostici niza tumora.
  • PET/CT
    Uređaj koji u sebi objedinjuje PET i CT uređaj.
  • Petehije
    Točkasta krvarenja na koži. Posljedica su pada broja trombocita (krvnih pločica). Najčešće se najprije javljaju na koži potkoljenica i na sluznici usta.
  • Plazma stanice
    Vrsta bijelih krvnih stanica koja proizvode antitijela.
  • Port
    Vidi centralni venski kateter.
  • Sarkomi
    Skupni naziv za sve vrste malignih oboljenja porijeklom iz vezivnog i koštanog tkiva.
  • Scintigrafija
    Dijagnostička slikovna metoda koja se koristi u nuklearnoj medicini. Često se koristi u dijagnostici, praćenju i stupnjevanju (eng. staging) malignog oboljenja.
  • Središnji živčani sustav
    Pod ovim pojmom podrazumijevamo veliki i mali mozak te leđnu moždinu.
  • Stomatitis
    Upala sluznice usta. Obično je uzrokovana virusnom (herpes) ili gljivičnom (candida – soor) infekcijom. I kemoterapija može uzrokovati oštećenje sluznice usta.
  • Subkutana injekcija
    Injekcija koja se daje u tkivo direktno pod kožom. Najčešće se pri tome koristi najtanja, tzv. ”inzulinska” igla.
  • T-limfociti
    Vrsta bijelih krvnih stanica koje napadaju viruse, strane stanice i stanice raka.
  • Toksičnost
    Ovim izrazom označavamo neželjeno štetno djelovanje citostatika u kemoterapiji. Toksičnost citostatika koji se koriste kod kemoterapije može varirati od blage, srednje izražene do izražene i opasne po život. Toksičnost može biti kratkotrajna prolazna ili dugotrajnija. Kako je djelovanje citostatika nespecifično, ne može se izbjeći toksično djelovanje citostatika na zdrava tkiva.
  • Trombociti
    Krvne pločice. Sudjeluju u procesu zgrušavanja krvi.
  • Trombocitopenija
    Snižene vrijednosti broja trombocita (krvnih pločica). Posljedica trombocitopenije (ovisno o stupnju izraženosti) je povećani rizik od krvarenja.
  • Tumor
    Abnormalna nakupina tkiva koja može biti zloćudna (maligna) ili dobroćudna (benigna). Tumori su štetni po zdrava tkiva jer svojim rastom vrše pritisak na njih, otežavaju protok krvi, normalnu ishranu i funkciju organa. Maligni tumori (zloćudni) mogu se razviti iz bilo koje stanice u organizmu.
  • Tumorski markeri
    Tvari koje se pojavljuju u krvi, mokraći ili tkivu. Kod bolesnika s određenim vrstama raka, one se pojavljuju u višim koncentracijama nego što je to uobičajeno. Mjerenjem razine određenih markera u tijelu na posredan način se može dijagnosticirati maligno oboljenje.
  • Zračenje
    Metoda liječenja koja koristi visoke doze zračenja koje prodiru u tijelo na zadanom mjestu s ciljem uništavanja stanica raka i sprečavanja njihova širenja.



LJUBAV NA DJELU
Udruga roditelja djece oboljele od malignih bolesti
Prilaz Đure Deželića 31, Zagreb

info@ljubavnadjelu.hr
www.ljubavnadjelu.hr
OIB : 04983288258

ZABA IBAN: HR1823600001102031208
PBZ IBAN: HR1523400091110543841
LOVE IN ACTION
Activities
Projects
Media about us
Contacts
MENU
General terms and conditions
Payment method
Privacy statement
SIGN UP FOR NEWSLETTER
smrtovnice Osmrtnice BECOME A MEMBER
FOLLOW US ON SOCIAL NETWORKS