Prethodni Slijedeći
Zakon o rodiljnim potporama
Ljubav na djelu 2014-09-12

     Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama


I. OPĆE ODREDBE
  Članak 1.
Ovim Zakonom radi zaštite materinstva, njege novorođenog djeteta i njegova podizanja te 
usklađenja obiteljskog i poslovnog života propisuje se pravo roditelja i njemu izjednačene osobe koja 
se brine o djetetu na vremenske i novčane potpore, uvjeti i način njihova ostvarivanja i financiranja te 
tijela nadležna za provedbu ovoga Zakona.
Članak 1.a
Ovaj Zakon sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije:
– Direktiva 92/85/EEZ od 19. listopada 1992. o uvođenju mjera za poboljšanje sigurnosti 
i zdravlja trudnih radnica te radnica koje su nedavno rodile ili doje na radnom mjestu (deseta 
pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (SL L 348, 28. 11. 
1992.);
– Direktiva 2010/18/EU od 8. ožujka 2010. o provedbi revidiranog Okvirnog sporazuma 
o roditeljskom dopustu koji su sklopili BUSINESSEUROPE, UEAPME, CEEP i ETUC te o 
stavljanju izvan snage Direktive 96/34/EZ (SL L 68, 18. 3. 2010.);
– Direktiva 2010/41/EU Europskoga parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o primjeni 
načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama koji se bave djelatnošću u okviru 
samozapošljavanja te o ukidanju Direktive Vijeća 86/613/EEZ (SL L 180, 15. 7.2 010.).
Članak 2.
(1) Vremenske potpore prema ovom Zakonu su dopusti, poštede od rada i propisano vrijeme 
za brigu o djetetu.
(2) Novčane potpore prema ovom Zakonu su naknada plaće, novčana naknada, novčana 
pomoć i jednokratna novčana potpora za novorođeno dijete.
(3) Potpore iz stavka 1. i 2. ovoga članka ostvaruje majka i otac djeteta, posvojitelj 
djeteta, skrbnik, udomitelj ili druga fizička osoba kojoj je maloljetno dijete odlukom nadležnog 
tijela povjereno na čuvanje i odgoj.
Članak 3.
(1) Ministarstvo nadležno za obitelj nadzire provedbu ovoga Zakona.
(2) Za provedbu prava propisanih ovim Zakonom nadležan je Hrvatski zavod za zdravstveno 
osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod) ako za pojedina prava prema ovom Zakonu nije utvrđeno drugo 
nadležno tijelo.
Članak 4.
(1) Novčane potpore ostvarene prema ovom Zakonu ne mogu biti predmet ovrhe ili osiguranja 
(kredita, pologa i slično), osim prema sudskoj odluci ili rješenju nadležnog centra za socijalnu skrb 
radi koristi djeteta za koje su ostvarene.(2) Novčane potpore ostvarene prema ovom Zakonu ne mogu iznositi manje od 50% 
proračunske osnovice utvrđene zakonom o izvršavanju državnog proračuna (u daljnjem tekstu: 
proračunska osnovica).
Članak 5.
Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se pod jednakim uvjetima na roditelje u bračnoj i 
izvanbračnoj zajednici, kao i na roditelje ili njima izjednačene osobe koje se brinu o djetetu, a koje se 
ne nalaze u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici.
Članak 6.
(1) Pojedini izrazi u smislu ovoga Zakona imaju značenja:
1. »zapošljavanje« je rad fizičke osobe koji ona obavlja za plaću po osnovi ugovora o radu ili 
drugog akta zaključenim s poslodavcem kojim se uređuje radni odnos ili rad fizičke osobe koja je 
izabrana ili imenovana na stalnu dužnost u određenom tijelu državne vlasti, odnosno jedinici lokalne i 
područne (regionalne) samouprave ako za taj rad prima plaću ili rad fizičke osobe koja je član uprave 
trgovačkog društva ako po toj osnovi ostvaruje primitak (plaću) ili rad fizičke osobe koja je prema 
propisima o radu sklopila ugovor o volonterskom radu s poslodavcem, bez zasnivanja radnog odnosa 
nakon završenog obrazovanja radi stručnog osposobljavanja,
2. »samozapošljavanje« je rad fizičke osobe kojim ona samostalno obavlja gospodarsku 
djelatnost, odnosno profesionalnu djelatnost kao svoje jedino ili glavno zanimanje, s namjerom 
ostvarivanja, po osnovi te djelatnosti, primitka podložnog plaćanju poreza na dohodak ili prihoda 
podložnog plaćanju poreza na dobit, u skladu s poreznim propisima,
3. »drugi dohodak« je primitak fizičke osobe koji se utvrđuje u skladu s propisima o 
oporezivanju dohotka,
4. »staž osiguranja« je staž koji je fizička osoba ostvarila na temelju svog nesamostalnog ili 
samostalnog rada te na temelju naknade plaće nakon prestanka toga rada ostvarene prema propisima iz 
obveznoga zdravstvenog osiguranja,
5. »staž obveznoga zdravstvenog osiguranja« je vremensko razdoblje u kojem je fizička osoba 
imala utvrđen status zdravstveno osigurane osobe od strane Zavoda ako međudržavnim ugovorom o 
socijalnom osiguranju nije drugačije određeno,
6. »mjesec« je jedinična vremenska vrijednost od 30 kalendarskih dana koja služi za izračun 
trajanja prava propisanih ovim Zakonom,
7. »kućanstvo« je zajednica života, privređivanja i trošenja ostvarenih prihoda svih članova 
obitelji korisnika prava iz ovoga Zakona,
8. «puno radno vrijeme« u smislu ovoga Zakona je rad od 40 sati tjedno, ako posebnim 
propisom, pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između 
radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu nije drugačije određeno.
9. »rad s polovicom punoga radnog vremena« u smislu ovoga Zakona je rad s polovicom 
radnog vremena iz točke 8. ovoga članka.
10. »trudna radnica« u smislu ovoga Zakona je zaposlena radnica koja o svom stanju 
trudnoće pisanim putem obavijesti svoga poslodavca, ako ovim Zakonom nije drugačije 
propisano,
11. »radnica koja je rodila« u smislu ovoga Zakona je zaposlena radnica majka djeteta u 
dobi do navršene prve godine života djeteta, koja o tom svom stanju pisanim putem obavijesti 
svoga poslodavca najkasnije 30 dana prije povratka na rad,
12. »radnica koja doji dijete« u smislu ovoga Zakona je zaposlena radnica majka djeteta 
u dobi do navršene prve godine života djeteta koje doji, koja o tom svom stanju pisanim putem 
obavijesti svoga poslodavca najkasnije 30 dana prije povratka na rad.
(2) Pojmovi i izrazi koji se u ovom Zakonu koriste za osobe u muškom rodu uporabljeni 
su neutralno i odnose se na osobe muškog i ženskog spola.II. KORISNIK RODILJNIH I RODITELJSKIH POTPORA
Članak 7.
(1) Korisnik rodiljnih i roditeljskih potpora prema ovom Zakonu je djetetov roditelj koji:
1. na temelju zapošljavanja prema propisima o radu ima priznat status osiguranika iz 
obveznoga zdravstvenog i mirovinskog osiguranja (u daljnjem tekstu: zaposleni roditelj), što 
obuhvaća:
– osobe u radnom odnosu kod domaćeg ili stranog poslodavca sa sjedištem u Republici 
Hrvatskoj,
– osobe s prebivalištem ili odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj zaposlene u 
inozemstvu kod stranog poslodavca koje nemaju zdravstveno osiguranje stranog nositelja 
zdravstvenog osiguranja, odnosno koje nisu obvezno osigurane prema inozemnim propisima na način 
kako je to određeno međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju;
2. na temelju samozapošljavanja ima priznat status osiguranika iz obveznoga zdravstvenog i 
mirovinskog osiguranja (u daljnjem tekstu: samozaposleni roditelj), što obuhvaća:
– osobe koje na području Republike Hrvatske obavljaju gospodarsku djelatnost obrta i s 
obrtom izjednačenih djelatnosti,
– osobe koje samostalno u obliku slobodnog zanimanja obavljaju profesionalnu djelatnost te
- osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino 
ili glavno zanimanje, ako su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit, a nisu osigurane 
po osnovi rada,
- službenike vjerske zajednice, koja je upisana u evidenciju vjerskih zajednica koju vodi 
nadležno državno tijelo, ako nisu osigurani po osnovi rada;
3. ostvaruje drugi dohodak na koji su plaćeni doprinosi prema propisima o doprinosima za 
obvezna osiguranja te koji je s te osnove stekao status osiguranika iz obveznoga zdravstvenog 
osiguranja (u daljnjem tekstu: roditelj koji ostvaruje drugi dohodak);
4. je poljoprivrednik koji u Republici Hrvatskoj obavlja djelatnost poljoprivrede i šumarstva 
kao jedino ili glavno zanimanje ako je vlasnik, posjednik ili zakupac te ako je s te osnove stekao status 
osiguranika iz obveznoga zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, a nije obveznik poreza na dohodak 
ili poreza na dobit i nije zdravstveno osiguran po osnovi rada;
5. prema propisima o zapošljavanju ima priznat status nezaposlene osobe ako ovim Zakonom 
nije drugačije propisano (u daljnjem tekstu: nezaposleni roditelj);
6. je korisnik mirovine, korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju ili korisnik prava na 
invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad prema propisima o mirovinskom 
osiguranju Republike Hrvatske ili osoba koja se prema propisima iz socijalne skrbi ne smatra 
sposobnom za rad ili se prema drugim propisima smatra uzdržavanom osobom ili je polaznik 
redovitog školovanja ili sveučilišnog ili stručnog studija ili korisnik koji nema uvjete za ostvarenje 
statusa korisnika iz točke 1. do 5. ovoga stavka, a ima priznat status zdravstveno osigurane osobe iz 
obveznoga zdravstvenog osiguranja (u daljnjem tekstu: roditelj izvan sustava rada).
(2) Zaposlenim roditeljem u smislu stavka 1. točke 1. ovoga članka smatra se i roditelj 
koji je: 
– izabran ili imenovan na stalnu dužnost u tijelima državne vlasti ili u tijelima jedinica 
lokalne i područne (regionalne) samouprave, ako za taj rad prima plaću i ako po toj osnovi ima 
priznat status osiguranika iz obveznog zdravstvenog i mirovinskog osiguranja,
– član uprave trgovačkog društva, ako po toj osnovi ima priznat status osiguranika iz 
obveznog zdravstvenog i mirovinskog osiguranja,
– prema propisima o radu sklopio ugovor o stručnom osposobljavanju, bez zasnivanja 
radnog odnosa i koji, po toj osnovi, ima priznat status osiguranika iz obveznog zdravstvenog i 
mirovinskog osiguranja,
– roditelj njegovatelj, koji po toj osnovi ima priznat status osiguranika iz obveznog 
zdravstvenog i mirovinskog osiguranja te
– osoba koja pruža njegu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog 
rata, te po toj osnovi ima priznat status osiguranika iz obveznog zdravstvenog i mirovinskog 
osiguranja. (3) Korisnik rodiljnih i roditeljskih potpora iz ovoga Zakona je i posvojitelj koji ima 
utvrđen status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju, prema svom 
radnopravnom statusu, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.
(4) Korisnik prema odredbama ovoga Zakona i pod uvjetima iz ovoga Zakona je i 
skrbnik maloljetnog djeteta kojem je rješenjem nadležnog tijela to dijete povjereno na čuvanje i 
odgoj ili druga fizička osoba kojoj je maloljetno dijete odlukom nadležnog tijela povjereno na 
čuvanje i odgoj, prema svom radnopravnom statusu, pod uvjetom da ima status osigurane osobe 
u obveznom zdravstvenom osiguranju i ako s tim djetetom živi u zajedničkom kućanstvu.
(5) Korisnik prema odredbama ovoga Zakona i pod uvjetima iz ovoga Zakona je i 
udomitelj maloljetnog djeteta, prema svom radnopravnom statusu, pod uvjetom da ima status 
osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju i ako s tim djetetom živi u zajedničkom 
kućanstvu. 
(6) Korisnik rodiljnih i roditeljskih potpora prema odredbama ovoga Zakona je i stranac s 
odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj koji ima priznat status osigurane osobe u 
obveznom zdravstvenom osiguranju.
Članak 8.
(1) Pravo prema ovom Zakonu mogu ostvariti i stranci koji su prema propisima o azilu 
ostvarili status azilanta ili status osobe pod supsidijarnom zaštitom.
(2) Na korisnike iz stavka 1. ovoga članka primijenit će se odgovarajuće odredbe ovoga 
Zakona, prema njihovom radnopravnom statusu, bez primjene uvjeta u pogledu državljanstva i 
duljine prebivališta, odnosno stalnog boravka na području Republike Hrvatske.
III. PRAVA KORISNIKA NA RODILJNE I RODITELJSKE POTPORE
Članak 9.
(1) Korisnik iz članka 7. stavka 1. točke 1. i 2. i stavka 2. ovoga Zakona ima pravo na:
1. rodiljni dopust,
2. roditeljski dopust,
3. rad s polovicom punoga radnog vremena,
4. rad s polovicom punog radnog vremena zbog pojačane njege djeteta,
5. stanku za dojenje djeteta,
6. dopust trudne radnice ili dopust radnice koja je rodila ili dopust radnice koja doji 
dijete,
7. Slobodan radni dan za prenatalni pregled,
8. dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s težim 
smetnjama u razvoju,
9. mirovanje radnog odnosa do treće godine života djeteta.
(2) Korisnik iz članka 7. stavka 1. točke 3., 4. i 5. ovoga Zakona ima pravo na:
1. rodiljnu poštedu od rada,
2. roditeljsku poštedu od rada.
(3) Korisnicima iz članka 7. stavka 1. točke 1., 2., 3., 4. i 5. i stavka 2. ovoga Zakona za 
vrijeme korištenja propisanih prava, ovisno o njihovom radnopravnom statusu, pripada pravo na 
naknadu plaće ili novčanu naknadu prema odredbama ovoga Zakona.
(4) Korisnik iz članka 7. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona po rođenju djeteta ima pravo na 
novčanu pomoć radi rodiljne ili roditeljske brige o djetetu prema odredbama ovoga Zakona.
(5) Korisnik iz članka 7. stavka 3. ovoga Zakona osnovom pravomoćnog rješenja o posvojenju 
po propisima o obiteljskim odnosima ima pravo, zavisno od njegova radnopravnog statusa, na 
posvojiteljski dopust ili posvojiteljsku poštedu od rada ili posvojiteljsku brigu o djetetu te, za vrijeme 
korištenja jednog od tih prava, pravo na naknadu plaće ili novčanu naknadu ili novčanu pomoć prema 
odredbama ovoga Zakona.(6) Korisnik iz članka 7. stavka 4. ovoga Zakona, na temelju pravomoćnog rješenja o 
skrbništvu, odnosno pravomoćne odluke nadležnog tijela kojom mu je dijete povjereno na 
čuvanje i odgoj, ostvaruje prava prema ovom Zakonu, sukladno svome radnopravnom statusu i 
pod uvjetom da odnosna prava roditelj nije iskoristio.
(7) Korisnik iz članka 7. stavka 5. ovoga Zakona, na temelju pravomoćnog rješenja 
nadležnog tijela, ostvaruje pravo na vremenske potpore iz ovoga Zakona, sukladno svom 
radnopravnom statusu i pod uvjetom da ta prava roditelj nije iskoristio.
(8) Korisnik iz članka 7. stavka 5. ovoga Zakona ne ostvaruje pravo na novčane potpore 
prema ovom Zakonu.
(9) Korisnici iz članka 7. ovoga Zakona, osim novčanih potpora iz stavka 3., 4. i 5. ovoga 
članka, pod uvjetima iz ovoga Zakona, imaju pravo i na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno 
dijete.
Članak 10.
(1) Prava iz članka 9. ovoga Zakona korisnici ostvaruju na način, u opsegu i pod uvjetima 
propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, ako ovim Zakonom nije 
drugačije propisano.
(2) Korisnik koji nije iskoristio prava prema ovom Zakonu ne može potraživati novčanu 
naknadu za neiskorišteno pravo.
Članak 11.
Prava iz članka 9. ovoga Zakona ne mogu istodobno koristiti oba roditelja, osim ako ovim 
Zakonom nije drugačije propisano.
IV. PRAVA ZAPOSLENIH RODITELJA I SAMOZAPOSLENIH RODITELJA NA RODILJNE I 
RODITELJSKE POTPORE
1. Rodiljni dopust
Članak 12.
(1) Zaposlena ili samozaposlena trudnica, odnosno zaposlena ili samozaposlena majka za 
vrijeme trudnoće, poroda i njege novorođenog djeteta, ima pravo na rodiljni dopust u trajanju 
od 28 dana prije dana očekivanog poroda do navršenih 6 mjeseci života djeteta, koji se sastoji od 
obveznog i dodatnog rodiljnog dopusta.
(2) Zaposlena ili samozaposlena trudnica, odnosno zaposlena ili samozaposlena majka 
pravo na obvezni rodiljni dopust koristi u neprekidnom trajanju od 98 dana, od kojih 28 dana 
prije dana očekivanog poroda te 70 dana nakon rođenja djeteta.
(3) Dan očekivanoga poroda utvrđuje izabrani doktor ginekolog iz obveznoga 
zdravstvenog osiguranja.
(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, zaposlena ili samozaposlena trudnica, ovisno o 
stanju trudnoće i zdravstvenom stanju, može početi koristiti rodiljni dopust iz stavka 2. ovoga 
članka i 45 dana prije dana očekivanog poroda, što utvrđuje izabrani doktor ginekolog iz stavka 
3. ovoga članka.
(5) Nakon proteka obveznog rodiljnog dopusta iz stavka 2. ovoga članka zaposlena ili 
samozaposlena majka ima pravo na dodatni rodiljni dopust do navršenih 6 mjeseci života 
djeteta, koji može svojom pisanom izjavom prenijeti na oca djeteta, uz njegovu prethodnu 
suglasnost, u cijelosti ili u vremenski ograničenom trajanju.
(6) Ako je dijete prerano rođeno, obvezni rodiljni dopust iz stavka 2. ovoga članka ili 
dodatni rodiljni dopust iz stavka 5. ovoga članka produžuje se za onoliko dana za koliko je dijete 
prerano rođeno.(7) Pod prerano rođenim djetetom u smislu stavka 6. ovoga članka smatra se dijete 
rođeno prije navršenog 37. tjedna, odnosno 259. dana trudnoće, u skladu s ocjenom nadležnog 
tijela Zavoda na temelju vještačenja na osnovi medicinske dokumentacije.
2. Roditeljski dopust
Članak 13.
(1) Zaposleni ili samozaposleni roditelj, nakon navršenih 6 mjeseci života djeteta ili 
nakon proteka vremena iz članka 15. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, ima pravo na roditeljski 
dopust.
(2) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj može koristiti roditeljski dopust do osme 
godine života djeteta na način i u trajanju propisanom člankom 14. ovoga Zakona.
(3) Pravo na roditeljski dopust osobno je pravo oba zaposlena roditelja ili samozaposlena 
roditelja i koriste ga, u jednakom dijelu, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.
Članak 14.
(1) Zaposleni ili samozaposleni roditelj ima pravo na roditeljski dopust u trajanju od 8 ili 
30 mjeseci, ovisno o broju rođene djece i načinu njegova korištenja.
(2) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj ima pravo na roditeljski dopust u trajanju od:
– 8 mjeseci, za prvo i drugo rođeno dijete
– 30 mjeseci, za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete.
(3) Pravo na roditeljski dopust iz stavka 2. ovoga članka u pravilu koriste oba roditelja iz 
stavka 1. ovoga članka svaki u trajanju od 4 ili 15 mjeseci.
(4) Ako roditeljski dopust iz stavka 2. ovoga članka koristi samo jedan roditelj, sukladno 
dogovoru, isti se koristi u trajanju od 6 mjeseci za prvo i drugo rođeno dijete, odnosno 30 
mjeseci za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete.
(5) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj može koristiti roditeljski dopust iz stavka 2. 
ovoga članka u cijelosti ili u njegovim dijelovima.
(6) Za slučaj da zaposleni ili samozaposleni roditelj roditeljski dopust iz stavka 2. ovoga 
članka koristi u dijelovima može ga koristiti najviše dva puta godišnje, svaki put u trajanju od 
najmanje 30 dana.
(7) U broj rođene djece iz stavka 2. ovoga članka uračunavaju se i mrtvorođena i umrla 
djeca, posvojena djeca, maloljetna djeca kojima je korisnik određen za skrbnika, maloljetna 
djeca kojima je korisnik određen za udomitelja, kao i djeca koja su odlukom nadležnog tijela 
povjerena korisniku na čuvanje ili odgoj.
3. Rad s polovicom punoga radnog vremena
Članak 15.
(1) Dodatni rodiljni dopust iz članka 12. stavka 5. ovoga Zakona zaposlena ili 
samozaposlena majka može koristiti i kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena.
(2) Zaposlena ili samozaposlena majka ima pravo nakon navršenih 6 mjeseci života 
djeteta koristiti rad s polovicom radnog vremena iz stavka 1. ovoga članka u onolikom trajanju 
u kolikom je to pravo koristila do navršenih 6 mjeseci života djeteta, a najduže do navršenih 9 
mjeseci života djeteta.
(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka primijenit će se i u slučaju prijenosa prava 
korištenja dodatnog rodiljnog dopusta s majke na oca djeteta sukladno članku 12. stavku 5. 
ovoga Zakona.
(4) Zaposleni ili samozaposleni roditelj može pravo na roditeljski dopust iz članka 14. 
stavka 2. ovoga Zakona koristiti i kao pravo na rad s polovicom punoga radnog vremena u 
dvostrukom trajanju neiskorištenoga roditeljskog dopusta.4. Pravo na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta
Članak 16.
(1) Po iskorištenju roditeljskog dopusta iz članka 14. stavka 2. ovoga Zakona ili prava na rad s 
polovicom punog radnog vremena iz članka 15. stavka 4. ovoga Zakona jedan od zaposlenih 
roditelja ili samozaposlenih roditelja ima pravo na rad s polovicom punog radnog vremena do 
navršene 3. godine djetetova života, ako je djetetu, prema nalazu i ocjeni izabranog doktora primarne 
zdravstvene zaštite i nadležnoga liječničkog povjerenstva Zavoda, zbog njegova zdravlja i razvoja, 
potrebna pojačana briga i njega.
(2) Ministar nadležan za zdravstvo uz mišljenje ministra nadležnog za obitelj pravilnikom će 
propisati uvjete i postupak stjecanja prava na rad s polovicom punog radnog vremena, radi potrebne 
pojačane brige i njege djeteta do njegove navršene 3. godine života.
5. Dopust za slučaj smrti djeteta
Članak 17.
Ako zaposlena ili samozaposlena majka rodi mrtvo dijete prije nego što je započela 
koristiti rodiljni dopust ili ako dijete umre prije nego što je protekao rodiljni ili roditeljski 
dopust, ima pravo na rodiljni dopust, odnosno ima pravo nastaviti koristiti pravo na rodiljni, 
odnosno roditeljski dopust još 3 mjeseca računajući od idućeg dana od dana smrti djeteta.
6. Prijenos prava na jednog roditelja
Članak 18.
(1) Ako jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja umre ili ako je iz bilo kojeg 
drugog opravdanog razloga spriječen započeti ili koristiti pripadajuće pravo, pravo korištenja 
po osnovi ovoga Zakona prenosi se na drugog roditelja.
(2) Pod opravdanim razlozima iz stavka 1. ovoga članka podrazumijeva se:
– kad je jedan roditelj lišen roditeljske skrbi; kad je jednom roditelju oduzeto pravo 
života sa svojim djetetom; kad je jedan roditelj potpuno lišen poslovne sposobnosti, djelomice 
lišen poslovne sposobnosti u odnosu na roditeljsku skrb, proglašen nestalim, nepoznat,
nepoznatog prebivališta ili boravka ili je prema nalazu nadležnog centra za socijalnu skrb grubo 
zanemario skrb o djetetu napuštanjem djeteta,
– kad su radi zaštite dobrobiti djeteta susreti i druženje djeteta s jednim od roditelja 
zabranjeni ili ograničeni ili je jednom od roditelja, prema posebnim propisima, izrečena mjera 
za zaštitu prava i dobrobiti djeteta, zabrana približavanja djetetu ili udaljenja iz stana, kuće ili 
nekog drugog stambenog prostora u kojem dijete živi,
– kad je jedan od roditelja teško bolestan ili je ovisan o pomoći druge osobe radi čega je 
na duže vrijeme spriječen ili u znatnoj mjeri ograničen u obavljanju svoje roditeljske skrbi 
prema ocjeni nadležnog tijela vještačenja Zavoda,
– kad je jedan od roditelja kao djelatna vojna osoba u vojnoj misiji izvan Republike 
Hrvatske ili na izdržavanju kazne zatvora u trajanju dužem od jedne godine neprekidno, a sve 
pod uvjetom da se taj roditelj, pisanom izjavom, odrekao prava na korištenje roditeljskog 
dopusta u korist drugog roditelja.
(3) Korištenje prava od strane jednog roditelja u smislu stavka 1. i 2. ovoga članka 
primijenit će se i na sve ostale korisnike prava iz ovoga Zakona, bez obzira na njihov međusobni 
radnopravni status, pod uvjetom da roditelj, odnosno korisnik na kojeg se prenosi pravo 
korištenja tog prava, ispunjava uvjete prema ovom Zakonu.
(4) Za slučaj iz stavka 3. ovoga članka, roditelj, odnosno korisnik na kojeg je preneseno 
pravo korištenja pripadajućeg prava drugog roditelja, odnosno korisnika ostvaruje sva prava 
propisana ovim Zakonom, ovisno o svom radnopravnom statusu.7. Stanka za dojenje djeteta i dopust trudne radnice ili dopust radnice koja je rodila ili dopust 
radnice koja doji dijete
7.1. Stanka za dojenje
Članak 19.
(1) Radnica koja doji dijete, tijekom rada u punom radnom vremenu, ima pravo na 
stanku za dojenje djeteta u trajanju od dva sata dnevno, neovisno od toga koristi li zaposleni ili 
samozaposleni otac u isto vrijeme i za isto dijete jedno od prava propisanih ovim Zakonom.
(2) Pravo iz stavka 1. ovoga članka može se koristiti jednokratno ili dva puta u tijeku 
dana u trajanju od po sat vremena.
(3) Radnica koja doji dijete može pravo iz stavka 1. ovoga članka koristiti do navršene 1. 
godine života djeteta.
(4) Vrijeme stanke iz stavka 1. ovoga članka ubraja se u radno vrijeme.
(5) Radnica koja doji dijete za vrijeme korištenja prava iz stavka 1. ovoga članka ima 
pravo na naknadu plaće koja iznosi 100% proračunske osnovice, preračunate na satnu osnovicu 
za mjesec za koji se obračunava odnosna naknada. 
7.2. Dopust trudne radnice ili dopust radnice koja je rodila ili dopust radnice koja doji dijete
Članak 20.
(1) Trudna radnica ili radnica koja je rodila ili radnica koja doji dijete, koja radi na 
poslovima koji su štetni po njezino zdravlje i/ili zdravlje djeteta koje doji, ostvaruje pravo na 
zaštitu od štetnosti utjecaja poslova radnoga mjesta na kojemu radi, sukladno propisima o radu 
i propisima o zaštiti na radu, od trenutka izvješćivanja poslodavca o svojem stanju trudnoće ili 
početku rada nakon korištenja rodiljnog ili roditeljskog dopusta i/ili o dojenju djeteta.
(2) Trudna radnica dužna je u roku od 30 dana od dana obavijesti poslodavcu o svojem 
stanju trudnoće dostaviti poslodavcu potvrdu nadležnog liječnika specijalista ginekologa o 
svojoj trudnoći.
(3) Zaposlena majka koja koristi pravo na rodiljni ili roditeljski dopust dužna je 30 dana 
prije početka rada dostaviti poslodavcu rodni list za dijete po čijem rođenju ima status radnice 
koja je rodila, a ako doji dijete, u istom roku, dostaviti poslodavcu pisanu potvrdu liječnika 
specijalista pedijatra o dojenju djeteta.
(4) Ako trudna radnica ili radnica koja je rodila ili radnica koja doji dijete radi na 
poslovima koji su štetni po njezino zdravlje ili zdravlje djeteta koje doji, ima pravo na dopust 
trudne radnice, dopust radnice koja je rodila ili dopust radnice koja doji dijete, uz naknadu 
plaće u visini prosječne plaće isplaćene u tri mjeseca koja prethode mjesecu u kojem stječe 
pravo na ovaj dopust, na teret poslodavca, pod uvjetima iz ovoga Zakona.
(5) Trudna radnica ili radnica koja je rodila ili radnica koja doji dijete ima pravo dopust 
iz stavka 4. ovoga članka koristiti od prvoga sljedećeg dana nakon dana kad je prema propisima 
o radu i zaštiti na radu utvrđeno da poslodavac nije osigurao raspoređivanje trudne radnice ili 
radnice koja je rodila ili radnice koja doji dijete na druge odgovarajuće poslove do dana 
stjecanja prava na rodiljni dopust ili do navršene godine dana djetetova života ili do dana s 
kojim je nadležno tijelo ili inspekcija utvrdila da je poslodavac mjerama zaštite na radu ili 
prilagodbom uvjeta rada otklonio štetne uvjete rada po njezino zdravlje, dojenje ili zdravlje 
djeteta koje doji ili ako je osigurao njezino raspoređivanje na druge odgovarajuće poslove.
(6) Trudna radnica ili radnica koja je rodila ili radnica koja doji dijete nije obvezna 
raditi noću tijekom trudnoće, u razdoblju do godine dana života djeteta odnosno u razdoblju 
dok doji dijete, pod uvjetom da predoči potvrdu nadležnog liječnika specijalista ginekologa o 
svojoj trudnoći ili potvrdu liječnika specijalista pedijatra o dojenju djeteta ili potvrdu liječnika specijalista medicine rada, kojom se potvrđuje da je to neophodno za sigurnost i zdravlje trudne 
radnica ili radnice koja je rodila ili radnice koja doji dijete, odnosno za sigurnost i zdravlje 
djeteta.
7.3. Slobodan radni dan za prenatalni pregled
Članak 20.a
(1) Trudna radnica ima pravo na jedan slobodan radni dan mjesečno u svrhu obavljanja 
prenatalnih pregleda ako posebnim propisom nije drugačije određeno.
(2) Trudna radnica može, u dogovoru s poslodavcem, pravo iz stavka 1. ovoga članka 
koristiti i na način da pripadajuće sate radnog dana rasporedi i koristiti višekratno, tijekom više 
radnih dana u tijeku mjeseca.
(3) Trudna radnica dužna je poslodavcu pisanim putem najaviti korištenje prava iz 
stavka 1. ovoga članka dva radna dana prije zakazanog vremena za prenatalni pregled te na 
njegov zahtjev dostaviti dokaz o toj činjenici.
(4) Slobodan radni dan iz stavka 1. ovoga članka ili radni sati iz stavka 2. ovoga članka 
smatraju se vremenom provedenim na radu.
(5) Pravo iz stavaka 1. do 4. ovoga članka na odgovarajući način odnosi se i na 
samozaposlenu trudnicu.
Članak 21.
Ministar nadležan za obitelj, uz mišljenje ministra nadležnog za rad, propisat će 
pravilnikom uvjete i postupak ostvarivanja prava trudne radnice, radnice koja je rodila i 
radnice koja doji dijete iz članka 19. i 20. ovoga Zakona.
8. Mirovanje radnog odnosa do treće godine djetetova života
Članak 22.
(1) Nakon što je iskorišteno pravo na rodiljni i roditeljski dopust ili pravo na rad s polovicom 
punoga radnog vremena prema ovom Zakonu, jedan od zaposlenih roditelja ima pravo ne raditi do 
navršene 3. godine života djeteta.
(2) Za vrijeme korištenja prava iz stavka 1. ovoga članka, prava i obveze zaposlenog roditelja 
iz radnog odnosa miruju, a pravo na obvezno zdravstveno osiguranje te pravo na mirovinsko 
osiguranje ostvaruje se prema propisima kojima je uređeno to pravo.
(3) Poslodavac jedan primjerak odluke o mirovanju radnog odnosa zaposlenog roditelja do 
treće godine djetetova života obvezno dostavlja Zavodu radi evidencije.
9. Prava zaposlenog roditelja ili samozaposlenog roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju
Članak 23.
(1) Jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju 
(dijete s težim tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili težom psihičkom bolesti), nakon isteka 
prava na rodiljni dopust sukladno članku 12. ili članku 15. stavku 1. i 2. ovoga Zakona ili u 
tijeku korištenja ili nakon isteka prava na roditeljski dopust sukladno članku 14. ili članku 15. 
stavku 3. ovoga Zakona, na temelju nalaza i mišljenja nadležnog tijela vještačenja prema 
propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, ima pravo na dopust za njegu djeteta do 
navršene 8. godine djetetova života.
(2) Jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja pravo iz stavka 1. ovoga članka 
može koristiti i kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena te nastaviti njegovo korištenje i nakon navršene 8. godine djetetova života, sve dok ta potreba traje, a na temelju 
nalaza i mišljenja nadležnog tijela vještačenja prema propisima o obveznom zdravstvenom 
osiguranju.
(3) Zaposlenom ili samozaposlenom roditelju se sva neiskorištena prava na roditeljski 
dopust iz članka 14. ili članka 15. stavka 3. ovoga Zakona za odnosno dijete stavljaju u 
mirovanje s danom početka korištenja prava iz stavka 1. ili stavka 2. ovoga članka.
(4) Za slučaj da je roditelj iz stavka 1. ili stavka 2. ovoga članka svoje pravo na 
roditeljski dopust za odnosno dijete prenio na drugog roditelja, svako daljnje korištenje tog 
prenesenog prava stavlja se u mirovanje s danom koji prethodi početku korištenja prava iz 
stavka 1. ili stavka 2. ovoga članka, bez obzira na okolnost koristi li drugi roditelj trenutačno to 
preneseno pravo u obliku roditeljskog dopusta ili rada u polovici punog radnog vremena ili je 
najavio namjeru korištenja tog prava.
(5) Prava iz stavka 1. ili stavka 2. ovoga članka može koristiti samo jedan od zaposlenih 
ili samozaposlenih roditelja prema međusobnom dogovoru ili po odluci nadležnog suda.
(6) Pravo iz stavka 1. ili stavka 2. ovoga članka ne može se koristiti za slučaj da jedan od 
roditelja djeteta, prema ovom Zakonu, već koristi to pravo za drugo dijete ili da jedan od 
roditelja djeteta, prema propisima iz socijalne skrbi, za to dijete ima priznat status roditelja 
njegovatelja, izuzev ako na temelju nalaza i mišljenja nadležnog tijela vještačenja prema 
propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, kojim je utvrđeno da roditelj koji koristi 
pravo za drugo dijete nije u mogućnosti pružati odgovarajuću njegu za dvoje ili više djece zbog 
težine njihova mentalnog ili tjelesnog oštećenja, odnosno teže psihičke bolesti.
(7) Zaposleni ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja prava iz stavka 1. ili stavka 
2. ovoga članka ima pravo na novčanu naknadu prema ovom Zakonu.
(8) Ministar nadležan za obitelj, uz mišljenje ministra nadležnog za zdravstvo, 
pravilnikom će propisati uvjete i postupak za stjecanje prava iz ovoga članka.
10. Naknada plaće zaposlenog roditelja ili samozaposlenog roditelja
Članak 24.
(1) Za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust iz članka 12. ovoga Zakona ili prava 
na rad s polovicom punoga radnog vremena iz članka 15. stavka 1. i 2. ovoga Zakona zaposleni 
ili samozaposleni roditelj ima pravo na naknadu plaće u iznosu 100% od osnovice za naknadu 
plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.
(2) Za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust iz članka 14. stavka 2. ovoga 
Zakona naknada plaće za prvih 6 mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj, ili prvih 8 mjeseci 
ako to pravo koriste oba roditelja, iznosi 100% osnovice za naknadu plaće utvrđene u skladu sa 
stavkom 1. ovoga članka, a koja ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 80% 
proračunske osnovice mjesečno.
(3) Za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust u polovici punog radnog vremena 
iz članka 15. stavka 4. ovoga Zakona naknada iznosi 50% proračunske osnovice mjesečno.
(4) Za vrijeme korištenja prava iz članka 16. ovoga Zakona zaposleni ili samozaposleni 
roditelj ima pravo na novčanu naknadu u visini od 50% proračunske osnovice mjesečno za puno 
radno vrijeme.
(5) Zaposleni ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja dopusta za slučaj smrti 
djeteta iz članka 17. ovoga Zakona ima pravo na naknadu plaće utvrđenu prema ovom Zakonu, 
koja za puno radno vrijeme iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće utvrđene u skladu sa 
stavkom 1. ovoga članka i koja ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 80% proračunske 
osnovice mjesečno.
(6) Iznimno od stavka 6. ovoga članka u slučaju mrtvorođenog djeteta ili ako dijete umre 
za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust, zaposleni ili samozaposleni roditelj za vrijeme 
korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta iz članka 17. ovoga Zakona ima pravo na naknadu 
plaće, koja za puno radno vrijeme iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće utvrđene u skladu 
sa stavkom 1. ovoga članka.(7) Zaposleni ili samozaposleni roditelj koji ne ispunjava uvjet staža osiguranja u 
trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine 
(prethodno osiguranje), za vrijeme korištenja prava prema ovom Zakonu ima pravo na novčanu 
naknadu koja iznosi 50% proračunske osnovice.
(8) Zaposlenom ili samozaposlenom roditelju naknada plaće, odnosno novčana naknada 
utvrđena ovim člankom, ne može iznositi manje od 50% proračunske osnovice, neovisno radi li 
u punom ili nepunom radnom vremenu.
(9) Zaposleni roditelj, korisnik prava iz članka 7. stavka 2. podstavka 3., 4. i 5. ovoga 
Zakona, za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust iz članka 12. ovoga Zakona ili prava na 
roditeljski dopust iz članka 14. stavka 2. ovoga Zakona ili prava na rad s polovicom punog 
radnog vremena iz članka 15. ovoga Zakona ili za vrijeme korištenja dopusta za slučaj smrti 
djeteta iz članka 17. ovoga Zakona ima pravo na novčanu naknadu u visini od 50% proračunske 
osnovice.
Članak 24.a
(1) Zaposleni ili samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju (djeteta s 
težim tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili težom psihičkom bolesti) iz članka 23. stavka 1. 
ovoga Zakona za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine 
djetetova života ima pravo na novčanu naknadu za puno radno vrijeme u iznosu od 65% 
proračunske osnovice mjesečno.
(2) Zaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju (djeteta s težim tjelesnim ili 
mentalnim oštećenjem ili težom psihičkom bolesti) koji pravo iz članka 23. stavka 1. ovoga 
Zakona koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, sukladno članku 23. 
stavku 2. ovoga Zakona, ima pravo na novčanu naknadu obračunatu u visini iznosa isplaćene 
plaće umanjene za obračunate i obustavljene doprinose za mirovinsko osiguranje, predujam 
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sukladno posebnim propisima, a koju je 
ostvario radeći taj mjesec u polovici punog radnog vremena, a sve prema ovjerenoj ispravi 
poslodavca o isplaćenoj plaći.
(3) Samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju (djeteta s težim tjelesnim 
ili mentalnim oštećenjem ili težom psihičkom bolesti) koji pravo iz članka 23. stavka 1. ovoga 
Zakona koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, sukladno članku 23. 
stavku 2. ovoga Zakona, ima pravo na novčanu naknadu obračunatu u visini 50% od osnovice 
za obračun doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje važeće za osnovu po kojoj je roditelj 
prijavljen na obvezno zdravstveno osiguranje i za razdoblje na koje se naknada odnosi prema 
propisima o doprinosima za obvezna osiguranja odnosno 50% od izabrane više mjesečne 
osnovice za obračun doprinosa pod uvjetom da je početak primjene više osnovice najmanje šest 
mjeseci prije početka korištenja ovoga prava, prema podacima Porezne uprave.
(4) Poslodavac je dužan pri isplati plaće izdati ovjerenu ispravu o isplaćenoj plaći 
zaposlenom roditelju.
(5) Zaposleni roditelj iz članka 23. stavka 2. ovoga Zakona kojem poslodavac ne izda 
ovjerenu ispravu o isplaćenoj plaći do 15. u mjesecu za prethodni mjesec, ima pravo na novčanu 
naknadu za taj mjesec u iznosu od 50% proračunske osnovice.
(6) Zavod će korisniku isplatiti razliku između pripadajućeg iznosa za isplatu iskazanu 
na ispravi poslodavca iz stavka 2. ovoga članka i isplaćenog iznosa iz stavka 5. ovoga članka u 
roku od 15 dana od dana dostave ovjerene isprave iz stavka 2. ovoga članka.
(7) Zaposlenom ili samozaposlenom roditelju naknada plaće odnosno novčana naknada 
utvrđena ovim člankom ne može iznositi manje od 50% proračunske osnovice.
(8) Ministar nadležan za obitelj, uz mišljenje ministra nadležnog za zdravstvo, 
pravilnikom iz članka 23. stavka 8. ovoga Zakona propisat će sadržaj i oblik isprave poslodavca 
iz stavka 2. ovoga članka.Članak 24.b
Naknade plaće iz članka 24. stavka 1. i 7. ovoga Zakona isplaćuju se na teret sredstava 
Zavoda, a naknada plaće, odnosno novčana naknada iz članka 24. stavka 2., 3., 4., 5., 6., 8., 9. i 
10. te članka 24.a ovoga Zakona isplaćuje se na teret sredstava državnog proračuna.
Članak 25.
Za vrijeme korištenja prava iz članka 12., 14., 15., 16., 17., 19., 20. i 23. ovoga Zakona, 
zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj ima prava iz obveznoga mirovinskog osiguranja i pravo na 
plaćene doprinose prema posebnim propisima.
11. Ostvarivanje prava u većem opsegu
Članak 26.
Prava zaposlenog roditelja propisana ovim Zakonom, mogu se u većem opsegu urediti 
kolektivnim ugovorom, sporazumom radničkog vijeća s poslodavcem, pravilnikom o radu i ugovorom 
o radu na teret sredstava poslodavca pod uvjetom i na način utvrđen općim aktom poslodavca.
V. PRAVA RODITELJA KOJI OSTVARUJE DRUGI DOHODAK, RODITELJA 
POLJOPRIVREDNIKA I NEZAPOSLENOG RODITELJA
Članak 27.
(1) Roditelj koji ostvaruje drugi dohodak iz članka 7. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, roditelj 
poljoprivrednik iz članka 7. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona i nezaposleni roditelj iz članka 7. stavka 
1. točke 5. ovoga Zakona, na način i pod uvjetima iz ovoga Zakona, počevši od dana rođenja djeteta, 
ima pravo na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada te pravo na novčanu naknadu za vrijeme korištenja 
tih prava.
(2) Nezaposleni roditelj iz stavka 1. ovoga članka može ostvariti pravo na rodiljnu i roditeljsku 
poštedu od rada pod uvjetom da na dan rođenja djeteta ispunjava sljedeće uvjete:
1. da je hrvatski državljanin ili stranac s odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj,
2. da ima neprekidno prebivalište ili stalni boravak u Republici Hrvatskoj u trajanju od 
najmanje 3 godine,
3. da je zdravstveno osiguran prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju,
4. da se vodi u evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje najmanje 9 
mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine prije rođenja djeteta ili da se u 
evidenciju nezaposlenih osoba prijavio:
– u roku od 90 dana od dana završetka redovitog školovanja ili studija ili 30 dana od dana 
završnog ispita,
– u roku od 30 dana od dana prekida redovitog školovanja ili studija ili
– u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa, službe ili obavljanja samostalne 
djelatnosti ili primanja novčane naknade zbog bolovanja, ako u trenutku prestanka tih okolnosti ima 
najmanje 6 mjeseci neprekidnoga radnog staža.
(3) Smatra se da nezaposleni roditelj ispunjava uvjet iz stavka 2. točke 4. ovoga članka ako je 
do prestanka njegova vođenja u evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 
došlo:
– radi ostvarenog primitka prema propisima o porezu na dohodak, na koji se obračunavaju 
doprinosi za obvezna osiguranja prema posebnim propisima,
– radi korištenja prava iz ovoga Zakona.
(4) Korisnici iz stavka 1. ovoga članka koji izgube status u obveznom zdravstvenom 
osiguranju, a nisu u roku od 30 dana stekli novi status osigurane osobe kod Zavoda, gube pravo na 
korištenje prava prema ovom Zakonu.1. Rodiljna i roditeljska pošteda od rada
Članak 28.
(1) Rodiljnu poštedu od rada iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona obvezno od rođenja djeteta 
do 70. dana od dana rođenja djeteta koristi majka djeteta.
(2) Majka djeteta iz stavka 1. ovoga članka, rodiljnu poštedu od rada ima pravo koristiti do 
navršenog 6. mjeseca života djeteta, u neprekinutom trajanju.
(3) Majka djeteta, korisnica prava na rodiljnu poštedu od rada, nakon isteka 70. dana iz 
stavka 1. ovoga članka može radi zaposlenja ili samozaposlenja prekinuti korištenje prava na 
rodiljnu poštedu od rada, pri čemu otac djeteta ima pravo na korištenje preostalog dijela 
neiskorištenog prava, sukladno svom radnopravnom statusu, uz majčinu pisanu suglasnost i 
neovisno o radnopravnom statusu majke.
Članak 29.
(1) Po isteku prava na rodiljnu poštedu od rada korisnik iz članka 28. ovoga Zakona ima 
pravo na roditeljsku poštedu od rada u trajanju do navršene 1. godine života djeteta za prvo i 
drugo rođeno dijete, odnosno u trajanju do navršene 3. godine života djeteta za blizance, treće i 
svako sljedeće dijete.
(2) Korisnik prava iz stavka 1. ovoga članka, može prekinuti korištenje tog prava radi 
zaposlenja ili samozaposlenja te prenijeti to pravo drugom roditelju, koji je u istom radnopravnom 
statusu s korisnikom, da koristi preostali dio neiskorištenog prava na roditeljsku poštedu od rada, uz 
korisnikovu suglasnost.
(3) Korisnik prava iz stavka 1. ovoga članka može radi zaposlenja ili samozaposlenja prekinuti 
korištenje prava na roditeljsku poštedu od rada te nastaviti njegovo korištenje, ako je proveo na radu 
najmanje 9 mjeseci neprekidno prije mjeseca u kojem namjerava započeti koristiti preostali dio 
pripadajućeg prava, kao zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj pod uvjetima iz ovoga Zakona.
(4) Korisnik iz stavka 3. ovoga članka koji na radu nije proveo najmanje 9 mjeseci prije 
mjeseca u kojem namjerava započeti koristiti preostali dio neiskorištene roditeljske poštede od rada iz 
razloga što mu je prestao radni odnos ili je prestao obavljati djelatnost iz članka 6. točke 2. ovoga 
Zakona, ima pravo nastaviti korištenje preostalog dijela prava na roditeljsku poštedu od rada, kao 
nezaposleni roditelj, odnosno roditelj izvan sustava rada ako ispunjava uvjete propisane ovim 
Zakonom za ostvarivanje prava za nezaposlenog roditelja, odnosno roditelja izvan sustava rada.
(5) Korisnik iz stavka 3. i 4. ovoga članka ima pravo koristiti preostali dio neiskorištene 
roditeljske poštede od rada pod uvjetom da pravo na roditeljsku poštedu od rada nije prenio na drugog 
roditelja u smislu stavka 2. ovoga članka.
2. Ostvarivanje prava na novčanu naknadu za vrijeme korištenja prava na rodiljnu i roditeljsku 
poštedu od rada
Članak 30.
(1) Korisnik prava iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona za vrijeme korištenja prava na 
rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada ima pravo na novčanu naknadu u iznosu 50% proračunske 
osnovice mjesečno.
(2) Korisnik prava iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona, za slučaj smrti djeteta ima 
pravo na isplatu novčane naknade iz stavka 1. ovoga članka još 3 mjeseca počevši od idućeg 
dana nakon dana smrti djeteta.
(3) Korisnik prava iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona, za vrijeme korištenja prava na 
rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada, ima prava iz obveznoga mirovinskog osiguranja i pravo na 
plaćene doprinose prema posebnim propisima.VI. PRAVO RODITELJA IZVAN SUSTAVA RADA
Članak 31.
(1) Majka izvan sustava rada iz članka 7. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona ima pravo na 
novčanu pomoć tijekom rodiljne i roditeljske brige o novorođenom djetetu.
(2) Pod rodiljnom brigom o djetetu iz stavka 1. ovog članka podrazumijeva se razdoblje od 
rođenja djeteta do navršenoga 6. mjeseca života djeteta, a pod roditeljskom brigom razdoblje od 6. 
mjeseca do navršene 1. godine života djeteta, za prvo i drugo rođeno dijete ili do navršene 3. godine 
života djeteta kod rođenja blizanaca, trećeg i svakoga sljedećeg djeteta.
(3) Majka izvan sustava rada iz članka 7. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona nakon isteka 
70. dana od rođenja djeteta, može radi zaposlenja ili samozaposlenja prekinuti korištenje prava 
na rodiljnu ili roditeljsku brigu o djetetu, pri čemu otac djeteta ima pravo na korištenje 
preostalog dijela neiskorištenog prava, sukladno svom radnopravnom statusu, uz majčinu 
pisanu suglasnost i neovisno o radnopravnom statusu majke.
(4) Majka iz stavka 1. ovoga članka, nakon 70. dana od dana rođenja djeteta, može radi 
zaposlenja ili samozaposlenja prekinuti korištenje prava na rodiljnu ili roditeljsku brigu o djetetu te 
započeti ili nastaviti koristiti preostali dio roditeljske brige o djetetu do navršene 1. odnosno 3. godine 
života djeteta ako je provela na radu najmanje 9 mjeseci neprekidno prije mjeseca u kojem namjerava 
započeti koristiti preostali dio pripadajućeg prava, kao zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj pod 
uvjetima iz ovoga Zakona.
(5) Majka iz stavka 4. ovoga članka koja na radu nije provela najmanje 9 mjeseci prije mjeseca 
u kojem namjerava započeti koristiti preostali dio neiskorištene roditeljske brige o djetetu iz razloga 
što joj je prestao radni odnos ili je prestala obavljati djelatnost iz članka 6. točke 2. ovoga Zakona, ima 
pravo nastaviti korištenje preostalog dijela prava na roditeljsku brigu o djetetu, kao roditelj izvan 
sustava rada ako i dalje ispunjava uvjete iz članka 32. ovoga Zakona.
(6) Majka iz stavka 4. i 5. ovoga članka ima pravo koristiti preostali dio neiskorištene 
roditeljske brige o djetetu pod uvjetom da pravo na roditeljsku brigu o djetetu nije prenijela na drugog 
roditelja u smislu stavka 3. ovoga članka.
Članak 32.
(1) Majka izvan sustava rada može ostvariti pravo s osnove rodiljne i roditeljske brige o 
djetetu iz članka 31. stavka 1. i 2. ovoga Zakona pod uvjetom da na dan rođenja djeteta ispunjava 
sljedeće uvjete:
– da je hrvatska državljanka ili strankinja s odobrenim stalnim boravkom u Republici 
Hrvatskoj,
– da ima neprekidno prebivalište ili stalni boravak u Republici Hrvatskoj u trajanju od 
najmanje 5 godina,
– da je zdravstveno osigurana prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.
(2) Iznimno, majka izvan sustava rada, koja u tijeku korištenja prava na novčanu pomoć 
tijekom rodiljne i roditeljske brige o novorođenom djetetu završi redovito školovanje ili pohađanje 
sveučilišnog ili stručnog studija ili joj obveze redovitog školovanja ili pohađanje sveučilišnog i 
stručnog studija miruju ili prekine redovito školovanje, pohađanje sveučilišnog ili stručnog studija, 
zadržava pravo korištenja priznatog prava do roka propisanog za njegovo korištenje, ako se u roku od 
30 dana od dana prekida ili završetka redovitog školovanja ili pohađanja sveučilišnog studija prijavila 
u evidenciju nezaposlenih osoba kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
(3) Majka iz stavka 1. ovoga članka koja izgubi status u obveznom zdravstvenom osiguranju, a 
nije u roku od 30 dana stekla novi status osigurane osobe kod Zavoda, gubi pravo na korištenje prava 
iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 33.
(1) Novčana pomoć iz članka 31. stavka 1. ovoga Zakona iznosi 50% proračunske osnovice 
mjesečno.(2) Majka izvan sustava rada pravo na novčanu pomoć iz stavka 1. ovoga članka može 
ostvariti počevši od dana rođenja djeteta.
(3) Korisnik prava iz članka 31. stavka 1. ovoga Zakona, za slučaj smrti djeteta ima 
pravo na isplatu novčane naknade iz stavka 1. ovoga članka još 3 mjeseca računajući od idućeg 
dana nakon dana smrti djeteta.
VII. PRAVA POSVOJITELJA DJETETA
Članak 34.
(1) Posvojitelj, pod uvjetom da je zdravstveno osiguran po propisima o obveznom 
zdravstvenom osiguranju, ima pravo na pripadajuće vremenske dopuste ili poštede od rada te pravo na 
naknadu plaće ili drugi oblik novčane naknade prema odredbama iz ove glave, ako ovim Zakonom 
nije drugačije propisano.
(2) Opseg prava posvojitelja iz stavka 1. ovoga članka ovisi o radnopravnom statusu korisnika 
prava i životnoj dobi posvojenika.
(3) Ako su posvojitelji djeteta bračni drugovi zajednički, prava s osnova posvojenja 
ostvaruju oba posvojitelja i koriste ga, u pravilu, u jednakom dijelu, osim ako se posvojitelji 
pisano izjasne da će prava s osnova posvojenja koristiti samo jedan od posvojitelja te u tom 
slučaju prava s osnova posvojenja koristi samo jedan od posvojitelja, neovisno o broju posvojene 
djece.
(4) Korisnici iz stavka 1. ovoga članka za vrijeme korištenja prava prema ovom Zakonu imaju 
prava iz obveznoga mirovinskog osiguranja i pravo na plaćene doprinose prema posebnim propisima.
1. Prava zaposlenog ili samozaposlenog posvojitelja
1.1. Posvojiteljski dopust
Članak 35.
(1) Zaposleni posvojitelj i samozaposleni posvojitelj, pod uvjetom da supružnik posvojitelja 
djeteta nije roditelj djeteta, ima pravo na posvojiteljski dopust u trajanju propisanom ovim Zakonom.
(2) Pravo na posvojiteljski dopust zaposleni posvojitelj ili samozaposleni posvojitelj stječe s 
danom pravomoćnosti rješenja o posvojenju.
Članak 36.
(1) Zaposleni posvojitelj ili samozaposleni posvojitelj ostvaruje posvojiteljski dopust u 
trajanju od 6 mjeseci za dijete do 18 godina života.
(2) Za slučaj posvojenja blizanaca ili istodobnog posvojenja dvoje ili više djece ili djeteta 
koje posvojenjem postaje treće ili svako sljedeće dijete u obitelji zaposlenog posvojitelja ili 
samozaposlenog posvojitelja, ili djeteta s teškoćama u razvoju, posvojiteljski dopust iz stavka 1. ovoga 
članka produžuje se za 60 dana.
(3) Po iskorištenju posvojiteljskog dopusta iz stavaka 1. i 2. ovoga članka zaposleni 
posvojitelj ili samozaposleni posvojitelj za posvojenika do njegove 8. godine života ima pravo na 
roditeljski dopust u trajanju od 6 mjeseci.
1.2. Naknada plaće za vrijeme korištenja prava na posvojiteljski dopust
Članak 37.
Korisnik iz članka 35. ovoga Zakona za vrijeme korištenja posvojiteljskog dopusta iz 
članka 36. ovoga Zakona ima pravo na naknadu plaće u visini propisanoj člankom 24. stavkom 
1. ovoga Zakona, a za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust ili drugih prava prema 
ovom Zakonu u visini propisanoj člankom 24. stavcima 2. do 8. ili člankom 24.a ovoga Zakona.2. Prava drugih posvojitelja
Članak 38.
(1) Korisnik iz članka 7. stavka 3. ovoga Zakona koji je prema ovom Zakonu roditelj koji 
ostvaruje drugi dohodak ili je poljoprivrednik ili nezaposlena osoba ili osoba izvan sustava rada, koja 
je prema propisima o obiteljskim odnosima postala posvojitelj djeteta, pod uvjetima iz ovoga Zakona 
ima pravo na posvojiteljsku poštedu od rada ili pravo na posvojiteljsku brigu o djetetu u trajanju 
propisanom ovim Zakonom.
(2) Za vrijeme korištenja prava iz stavka 1. ovoga članka korisnik ima pravo na novčanu 
naknadu ili novčanu pomoć u iznosu od 50% proračunske osnovice mjesečno.
2.1. Posvojiteljska pošteda od rada i posvojiteljska briga o djetetu
Članak 39.
(1) Korisnik iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona, koji je prema ovom Zakonu ostvaruje drugi 
dohodak ili je poljoprivrednik ili nezaposlena osoba i koji je pravomoćnim rješenjem o posvojenju 
postao posvojitelj (u daljnjem tekstu: posvojitelj), pod uvjetom da supružnik posvojitelja nije roditelj 
posvojenika i ako ispunjava uvjete za stjecanje prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada iz 
članka 27. ovoga Zakona, ima pravo na posvojiteljsku poštedu od rada.
(2) Korisnik iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona, koji je prema ovom Zakonu osoba izvan 
sustava rada i koja je pravomoćnim rješenjem o posvojenju postala posvojitelj (u daljnjem tekstu: 
posvojitelj izvan sustava rada), pod uvjetom da supružnik posvojitelja nije roditelj posvojenika i ako 
ispunjava uvjete za stjecanje prava na rodiljnu i roditeljsku brigu o djetetu iz članka 32. ovoga Zakona, 
ima pravo na posvojiteljsku brigu o djetetu.
(3) Posvojitelj iz stavka 1. ovoga članka ili posvojitelj izvan sustava rada iz stavka 2. 
ovoga članka ima pravo na posvojiteljsku poštedu od rada ili posvojiteljsku brigu o djetetu u 
trajanju od 12 mjeseci.
(4) Za slučaj posvojenja blizanaca ili istodobnog posvojenja dvoje ili više djece ili djeteta 
koje posvojenjem postaje treće ili svako sljedeće dijete u obitelji posvojitelja ili posvojitelja izvan 
sustava rada, ili djeteta s teškoćama u razvoju, posvojiteljska pošteda od rada ili posvojiteljska briga o 
djetetu iz stavka 3. ovoga članka produžuje se za 60 dana.
(5) Posvojitelj ili posvojitelj izvan sustava rada može, radi zaposlenja ili samozaposlenja, 
prekinuti korištenje prava iz stavka 3. i 4. ovoga članka ili to pravo prenijeti na bračnog druga koji je 
posvojenjem postao roditelj posvojenog djeteta, uz njegovu pisanu suglasnost i pod uvjetom da ima 
isti radnopravni status osobe iz stavka 1. ili stavka 2. ovoga članka koji prenosi pravo.
(6) Korisnik iz stavka 1. ili stavka 2. ovoga članka, koji je radi zaposlenja ili samozaposlenja 
prekinuo korištenje prava na posvojiteljsku poštedu od rada ili posvojiteljsku brigu o djetetu, može 
nastaviti njegovo korištenje kao zaposleni ili samozaposleni posvojitelj ako je proveo na radu 
najmanje 9 mjeseci neprekidno prije mjeseca u kojem namjerava započeti koristiti preostali dio 
neiskorištenog prava i pod uvjetom da pravo korištenja posvojiteljske poštede od rada ili 
posvojiteljske brige o djetetu nije prenio na drugog roditelja prema stavku 5. ovoga članka.
(7) Korisnik iz stavka 1. ovoga članka ili stavka 2. ovoga članka, koji na radu nije proveo 
najmanje 9 mjeseci prije mjeseca u kojem namjerava započeti koristiti preostali dio neiskorištene 
posvojiteljske poštede od rada ili posvojiteljske brige o djetetu iz razloga što mu je prestao radni odnos 
ili je prestao obavljati djelatnost iz članka 6. točke 2. ovoga Zakona, ima pravo nastaviti korištenje 
preostalog dijela prava na posvojiteljsku poštedu od rada ili posvojiteljsku brigu o djetetu, kao 
nezaposleni roditelj ako ispunjava uvjete za nezaposlenog roditelja iz članka 27. ovoga Zakona.2.2. Pravo na novčanu naknadu
Članak 40.
(1) Korisnik iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona, za vrijeme korištenja prava na 
posvojiteljsku poštedu od rada ili prava na posvojiteljsku brigu o djetetu ima pravo na novčanu 
naknadu u iznosu od 50% proračunske osnovice mjesečno.
(2) Korisnik iz članka 39. stavka 6. ovoga Zakona za vrijeme korištenja preostalog dijela 
neiskorištenog prava iz članka 39. stavka 3. i 4. ovoga Zakona ostvaruje pravo na naknadu u iznosu od 
50% proračunske osnovice mjesečno.
VIII. JEDNOKRATNA NOVČANA POTPORA ZA NOVOROĐENO DIJETE
Članak 41.
Korisnik iz članka 7. ovoga Zakona ima pravo na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno 
dijete pod uvjetom i u iznosu propisanom ovim Zakonom.
Članak 42.
(1) Korisnik iz članka 7. stavka 1. točke 1. do 5. i stavka 2. ovoga Zakona može ostvariti pravo 
na jednokratnu novčanu potporu iz članka 41. ovoga Zakona pod uvjetom da u vrijeme rođenja djeteta 
ispunjava sljedeće uvjete:
– da je hrvatski državljanin s prebivalištem ili stranac sa stalnim boravkom u Republici 
Hrvatskoj u neprekidnom trajanju od najmanje 12 mjeseci,
– da je zdravstveno osiguran po propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.
(2) Korisnik iz članka 7. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona može ostvariti pravo na novčanu 
potporu iz članka 41. ovoga Zakona pod uvjetom da u vrijeme rođenja djeteta ispunjava sljedeće 
uvjete:
– da je hrvatski državljanin s prebivalištem ili stranac sa stalnim boravkom u Republici 
Hrvatskoj u neprekidnom trajanju od najmanje 5 godina,
– da je zdravstveno osiguran po propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.
(3) Korisnici iz stavka 1. i 2. ovoga članka mogu podnijeti zahtjev i ostvariti pravo na
jednokratnu novčanu potporu iz članka 41. ovoga Zakona pod uvjetom da je dijete:
– upisano u maticu rođenih
– prijavljeno kao član njihovog kućanstva,
– zdravstveno osiguran po propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Članak 43.
(1) Jednokratna novčana potpora iz članka 41. ovoga Zakona iznosi 70% proračunske 
osnovice.
(2) Pravo na novčanu potporu iz stavka 1. ovoga članka, pod uvjetima iz članka 42. ovoga 
Zakona ima i korisnik za posvojeno dijete ako novčana potpora iz članka 41. ovoga Zakona za to 
dijete nije ranije isplaćena drugom korisniku.
IX. POSTUPAK OSTVARIVANJA PRAVA
Članak 44.
(1) Prava iz ovoga Zakona ostvaruju se na temelju rješenja Zavoda donesenog na osnovi 
zahtjeva korisnika iz članka 7. ovoga Zakona, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, početak korištenja prava na rodiljni dopust 45 ili 
28 dana prije očekivanog termina poroda ostvaruje se temeljem izvješća izabranog doktora ginekologa iz obveznoga zdravstvenog osiguranja u kojem se naznačuje dan očekivanog poroda i 
početni datum korištenja prava na obvezni rodiljni dopust.
(3) U postupku rješavanja po zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe 
Zakona o općem upravnom postupku.
(4) Zahtjev za ostvarivanje prava prema ovom Zakonu podnosi se najkasnije 15 dana prije 
naznačenog roka za početak njegova korištenja ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.
Članak 45.
(1) O pravima iz ovoga Zakona u prvom stupnju rješava nadležna ustrojbena jedinica Zavoda 
na čijem je području prebivalište ili stalni boravak podnositelja zahtjeva.
(2) O žalbi protiv prvostupanjskog rješenja Zavoda rješava Direkcija Zavoda.
(3) Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.
(4) Protiv drugostupanjskog rješenja može se pokrenuti upravni spor.
(5) Rješenje o pravu iz ovoga Zakona obvezno se dostavlja poslodavcu ako je korisnik prava 
zaposleni roditelj, zaposleni posvojitelj, zaposleni udomitelj ili zaposleni skrbnik, odnosno fizička 
osoba kojoj je rješenjem nadležnog tijela dijete povjereno na čuvanje i odgoj.
(6) Rješenje o pravu nezaposlenog roditelja iz ovoga Zakona obvezno se dostavlja nadležnoj 
ustrojbenoj jedinici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u čijoj se evidenciji nezaposlenih osoba vodi 
korisnik prava.
Članak 46.
(1) Korisnik koji potražuje prava iz ovoga Zakona dužan je na zahtjev nadležne ustrojbene 
jedinice Zavoda dostaviti dokaze koji su uvjet za ostvarenje traženog prava, ako Zavod istima ne 
raspolaže ili ih ne može pribaviti po službenoj dužnosti.
(2) U prikupljanju dokaza kojima se utvrđuje opravdanost zahtjeva korisnika Zavod ima pravo 
služiti se svim raspoloživim podacima o korisniku kao osiguranoj osobi prema propisima o obveznom 
zdravstvenom osiguranju te koristiti službene podatke nadležnih središnjih tijela državne uprave i 
javnih ustanova, kao i drugih nadležnih tijela iz kojih se može utvrditi osnovanost stjecanja traženog 
prava.
(3) Nadležna središnja tijela državne uprave i javne ustanove, kao i druga nadležna tijela iz 
stavka 2. ovoga članka, dužni su Zavodu dostaviti ili staviti na raspolaganje tražene podatke u roku od 
15 dana od dana zaprimanja zahtjeva.
(4) Zavod je dužan i ovlašten, u svrhu provjere osobnih podataka, ostvarene 
plaće/dohotka, ispunjavanja pravnih, medicinskih i drugih uvjeta za ostvarivanje i korištenje 
prava na rodiljne i roditeljske potpore prema ovom Zakonu, prije i za vrijeme korištenja 
ostvarenih prava od strane korisnika provjeriti postojanje zakonom propisanih činjenica i 
okolnosti na osnovi kojih korisnik stječe i/ili koristi pravo na rodiljnu i roditeljsku potporu, a 
korisnici prava, poslodavci i druge pravne osobe, na temelju čijih se podataka i isprava odlučuje 
o ispunjavanju uvjeta za ostvarenje i/ili korištenje prava na rodiljne i roditeljske potpore, dužni 
su Zavodu i ustrojbenoj jedinici Zavoda dostaviti i predočiti sve činjenice i dokaze odlučne za 
priznavanje i/ili korištenje traženog, odnosno ostvarenog prava.
(5) U svrhu provjere osobnih podataka, ostvarene plaće/dohotka, pravnih, medicinskih i 
drugih uvjeta za ostvarivanje i korištenje prava na rodiljne i roditeljske potpore prema ovom 
Zakonu, a na temelju postavljenog zahtjeva korisnika za ostvarivanje prava na rodiljne i 
roditeljske potpore prema ovom Zakonu, Zavod i ustrojbena jedinica Zavoda ovlašteni su 
prikupljati dokaze o ispunjavanju propisanih uvjeta za ostvarenje i/ili korištenje traženog prava 
prema propisima o upravnom postupku.1.1. Najava i ostvarivanje prava zaposlenog roditelja
Članak 47.
(1) Zaposleni roditelj, koji u tijeku korištenja prava iz ovoga Zakona namjerava mijenjati 
način korištenja tog prava, obvezan je najmanje 30 dana prije nastanka te promjene ili prije ponovnog 
uspostavljanja neiskorištenoga pripadajućeg prava, pisano obavijestiti svog poslodavca o toj namjeri.
(2) Na pisanu obavijest iz stavka 1. ovoga članka poslodavac je dužan izdati pisanu izjavu o 
svojoj suglasnosti o iskazanoj namjeri zaposlenog roditelja, s mogućnošću neprihvaćanja te namjere za 
razdoblje od najviše 30 dana pod uvjetima utvrđenim propisima o radu.
Članak 48.
Zaposleni roditelj, kojem se o pravu iz ovoga Zakona odlučuje iz razloga propisanog člankom 
47. stavkom 1. ovoga Zakona, dužan je nadležnoj ustrojbenoj jedinici Zavoda uz zahtjev za rješavanje 
o pripadajućem pravu priložiti i pisanu izjavu poslodavca iz članka 47. stavka 2. ovoga Zakona.
1.2. Najava i korištenje prava drugih korisnika iz Zakona
Članak 49.
Samozaposleni roditelj koji u tijeku korištenja prava iz ovoga Zakona namjerava mijenjati 
način korištenja tog prava, obvezan je najmanje 30 dana prije nastanka te promjene ili prije ponovnog 
uspostavljanja neiskorištenoga pripadajućeg prava podnijeti pisani zahtjev Zavodu.
Članak 50.
(1) Roditelj koji ostvaruje drugi dohodak, roditelj poljoprivrednik, nezaposleni roditelj i 
roditelj izvan sustava rada, pripadajuće pravo ostvaruje na način i u postupku propisanom ovim 
Zakonom i provedbenim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.
(2) Korisniku iz stavka 1. ovoga članka koji zahtjev za korištenje prava iz ovoga Zakona 
podnese Zavodu u roku od 30 dana od dana rođenja djeteta, pripada pravo na korištenje odnosnog
prava od dana rođenja djeteta.
(3) Korisniku koji zahtjev za korištenje prava ne podnese u roku propisanom stavkom 2. 
ovoga članka, a zahtjev podnese u roku od 120 dana od rođenja djeteta, pripada pravo na korištenje 
odnosnog prava od dana podnošenja zahtjeva.
(4) U zahtjevu za korištenje prava na rodiljnu ili roditeljsku poštedu od rada ili s osnove 
rodiljne ili roditeljske brige o djetetu, korisnik obvezno naznačuje način korištenja odnosnog prava.
(5) Zahtjev za prekid korištenja ili prijenos korištenja prava na drugog roditelja, pod uvjetima 
iz ovoga Zakona, drugi korisnik podnosi najkasnije 30 dana prije naznačenog roka za prekid ili 
prijenos korištenog prava na drugog roditelja
(6) Iznimno, zahtjev za prekid ili prijenos korištenog prava na drugog roditelja može biti 
podnijet u roku kraćem od utvrđenog stavkom 5. ovoga članka, a koji ne može biti kraći od 8 dana, 
ako je uvjetovan nepredviđenim socijalnim okolnostima, kao što je smrt u obitelji, teška bolest jednog 
od članova obitelji ili drugog roditelja ili zaposlenje ili samozaposlenje, o čemu odlučuje Zavod.
1.3. Ostvarivanje prava na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete
Članak 51.
(1) Korisnik iz članka 7. ovoga Zakona pravo na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno 
dijete iz članka 41. ovoga Zakona može ostvariti pod uvjetom da je pisani zahtjev za priznavanje prava 
podnio nadležnoj ustrojbenoj jedinici Zavoda u roku od 6 mjeseci od dana rođenja djeteta, odnosno u 
roku od 30 dana od dana posvojenja djeteta iz članka 43. stavka 2. ovoga Zakona.(2) Pravo na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete ostvaruje se na osnovi 
zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, rodnog lista djeteta, te dokumentacije kojom se dokazuje 
ispunjenje uvjeta iz članka 42. ovoga Zakona.
(3) Pravo na novčanu potporu iz stavka 2. ovoga članka može se ostvariti donošenjem 
rješenja koje se sastoji samo od izreke u obliku zabilješke u spisu.
1.4. Prijava okolnosti koje utječu na ostvarivanje prava i naknada štete
Članak 52.
(1) Korisnik iz ovoga Zakona dužan je Zavodu prijaviti svaku promjenu, u roku od 8 dana od 
dana nastanka okolnosti koja utječe na korištenje priznatog prava po ovom Zakonu.
(2) Korisnik koji ne postupi sukladno stavku 1. ovoga članka dužan je Zavodu nadoknaditi 
nastalu štetu i ostvareni nepripadajući primitak, s pripadajućom kamatom te ga uplatiti na račun 
državnog proračuna, a sve u roku od 8 dana od dana zaprimljene pisane obavijesti Zavoda o utvrđenim 
okolnostima.
X. POVJERENSTVO ZA PRAĆENJE PROVEDBE ZAKONA
Članak 53.
(1) U svrhu provedbe ovoga Zakona ministar nadležan za obitelj osniva Povjerenstvo za 
praćenje provedbe ovoga Zakona koje se sastoji od 7 članova.
(2) Članove Povjerenstva iz stavka 1. ovoga članka imenuje ministar nadležan za obitelj i to dva 
predstavnika ministarstva nadležnog za obitelj, od kojih je jedan predsjedavajući Povjerenstva te po 
jednog predstavnika ministarstva nadležnog za rad, Zavoda, Hrvatske obrtničke komore, 
reprezentativnih udruga poslodavaca više razine i reprezentativnih udruga sindikata više razine.
(3) Povjerenstvo prati provedbu ovoga Zakona, daje nadležnom ministarstvu za obitelj i 
Zavodu mišljenja i prijedloge za provedbu ovoga Zakona, daje prijedloge za unapređenje sustava 
obiteljskih potpora iz ovoga Zakona te donosi poslovnik o svom radu.
(4) Stručne i administrativne poslove Povjerenstva iz stavka 1. ovoga članka obavlja 
ministarstvo nadležno za obitelj.
XI. FINANCIRANJE
Članak 54.
Sredstva za financiranje prava i potpora utvrđenih ovim Zakonom osiguravaju se u državnom 
proračunu izuzev sredstva za prava iz članka 20., 20.a i 26. ovoga Zakona.
XII. NADZOR I PODNOŠENJE IZVJEŠĆA
Članak 55.
(1) Nadzor nad zakonitošću rada Zavoda u provedbi ovoga Zakona obavlja ministarstvo 
nadležno za obitelj.
(2) Zavod je obvezan ministarstvu nadležnom za obitelj najkasnije do 31. ožujka tekuće 
godine podnijeti godišnje izvješće o provedbi ovoga Zakona i utrošku sredstava u protekloj godini.
(3) Zavod je obvezan do dvadesetog dana u mjesecu za prethodni mjesec dostaviti 
ministarstvu nadležnom za obitelj mjesečna izvješća o broju korisnika pojedinih prava te iznosu 
utrošenih sredstava prema namjeni.
(4) Sadržaj izvješća iz stavka 2. i 3. ovoga članka, propisat će ministar nadležan za obitelj, uz 
prethodno pribavljeno mišljenje ravnatelja Zavoda.Članak 55.a
(1) Ministarstvo nadležno za obitelj na temelju propisanog nadzora iz članka 3. stavka 1. 
i članka 55. stavka 1. ovoga Zakona, provodi nadzor na temelju zahtjeva korisnika prava ili 
poslodavca korisnika prava, druge zainteresirane pravne ili fizičke osobe ili po službenoj 
dužnosti.
(2) Ministarstvo nadležno za obitelj predložit će Zavodu poništenje ili ukidanje izvršnog 
rješenja za koje je u provedenom postupku po pravu nadzora utvrđeno da je njime povrijeđen 
materijalni zakon ili propis donesen na temelju zakona.
Članak 56.
(1) Zavod je obvezan voditi elektronički očevidnik korisnika prava iz ovoga Zakona.
(2) Zavod je dužan, uvažavajući propise o zaštiti osobnih podataka, središnjim tijelima 
državne uprave i javnim ustanovama koje na osnovi zakona rješavaju o novčanim pravima građana, 
koja se osiguravaju u državnom proračunu ili po propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju ili 
prema propisima o obveznom mirovinskom osiguranju ili o zapošljavanju, dostaviti ili staviti na 
raspolaganje podatke iz elektroničkog očevidnika.
(3) Sadržaj i način vođenja očevidnika iz stavka 1. ovoga članka, propisat će ministar nadležan 
za obitelj, uz prethodno pribavljeno mišljenje ravnatelja Zavoda.
XIII. NAKNADA ŠTETE
Članak 57.
(1) Korisnik iz ovoga Zakona dužan je državnom proračunu i Zavodu naknaditi štetu, zajedno 
s pripadajućim kamatama, koja nastane zbog nepripadne i nepravilne isplate novčane potpore iz ovoga 
Zakona ako:
1. na temelju neistinitih i netočnih podataka, za koje je znao ili morao znati da su neistiniti i 
netočni, ostvari bilo koje pravo koje mu ne pripada,
2. u određenom roku ne prijavi promjene koje utječu na daljnje korištenje ili gubitak prava, a 
znao je ili morao znati za te promjene,
3. mu je isplaćena naknada na koju nije imao pravo prema rješenju ili je naknada isplaćena u 
većem iznosu od iznosa određenog u rješenju kojim je utvrđeno pravo i iznos naknade za vrijeme 
korištenja odnosnog prava.
(2) Postupak za naknadu štete iz stavka 1. ovoga članka pokreće i vodi Zavod ako drugim 
propisom nije drugačije propisano.
XIV. PREKRŠAJNE ODREDBE
Članak 58.
(1) Korisnik iz ovoga Zakona kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 
3.000,00 do 10.000,00 kuna ako u propisanom roku ne prijavi svaku promjenu koja utječe na 
gubitak ili promjenu osnova za korištenje bilo kojeg prava iz ovoga Zakona.
(2) Poslodavac korisnika prava iz ovoga Zakona kaznit će se novčanom kaznom u iznosu 
od 10.000,00 do 50.000,00 kuna ako:
– ne osigura ili na bilo koji drugi način priječi trudnoj radnici ili radnici koja doji dijete, 
korištenje prava na dopust trudne radnice ili produljeni rodiljni dopust ili dopust radnice koja 
doji dijete ili na bilo koji drugi način priječi zaposlenom roditelju korištenje prava na obvezni ili 
dodatni rodiljni dopust ili roditeljski dopust ili rad s polovicom punoga radnog vremena ili 
uskratom podataka i činjenica ili na neki drugi način radniku, korisniku prava iz ovoga Zakona, 
onemogući korištenje prava prema ovom Zakonu,– Zavodu onemogući provjeru osobnih podataka, ostvarene plaće/dohotka, ispunjavanja 
pravnih i drugih uvjeta za ostvarivanje i korištenje prava na rodiljne i roditeljske potpore za 
korisnike prava, odnosno onemogući postupanje propisano člankom 46. ovoga Zakona.
(3) Odgovorna osoba poslodavca, za slučaj iz stavka 2. ovoga članka, kaznit će se za prekršaj 
novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 10.000,00 kuna.
(4) Odgovorna osoba nadležnoga središnjeg tijela državne uprave ili tijela jedinica 
lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne ustanove, odnosno drugoga nadležnog tijela 
ili pravne osobe, koja Zavodu uskrati dostavu ili stavljanje na raspolaganje podataka po 
zahtjevu iz članka 46. ovoga Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 
1.500,00 do 5.000,00 kuna.
(5) Kaznom iz stavka 4. ovoga članka kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba Zavoda 
ako postupi suprotno članku 56. stavku 2. ovoga Zakona.
(6) Odredba stavka 2. podstavka 2. ovoga članka na odgovarajući način će se primijeniti 
i na samozaposlenog roditelja prema ovom Zakonu. 
XV. NOVČANE I DRUGE POTPORE JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) 
SAMOUPRAVE, PRAVNIH I FIZIČKIH OSOBA
Članak 59.
(1) Općina, grad, županija i Grad Zagreb, u svrhu propisanu člankom 1. ovoga Zakona svojim 
općim aktima mogu propisati način i uvjete za ostvarivanje prava roditelja na novčanu pomoć u većem 
opsegu od propisanog ovim Zakonom ili pružanje pomoći u naravi.
(2) Vjerska zajednica, trgovačko društvo, udruga i druga domaća i strana pravna i fizička 
osoba, u svrhu propisanu člankom 1. ovoga Zakona mogu pružiti novčanu ili pomoć u naravi 
roditeljima, ako to nije u suprotnosti s ovim Zakonom.
(3) U svrhu propisanu člankom 1. ovoga Zakona mogu se osnivati zaklade i fondacije.
XVI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
(„Narodne novine“ broj 54/13.)
Članak 60.
(1) O zahtjevima za ostvarivanje prava na rodiljni dopust i rodiljnu naknadu, kao i o drugim 
zahtjevima za ostvarivanje prava, koji su podneseni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, rješavat 
će se prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama (»Narodne novine«, br. 85/08., 110/08. –
ispravak i 34/11.), ako ovim Zakonom određeno pravo nije uređeno na povoljniji način.
(2) Osobe koje su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona zatečene u korištenju prava prema 
Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (»Narodne novine«, br. 85/08., 110/08. – ispravak i 
34/11.), ostvaruju i nadalje ista prava pod utvrđenim uvjetima.
(3) Korisnici iz stavka 2. ovoga članka mogu pisanim zahtjevom od mjesno nadležne 
ustrojbene jedinice Zavoda zatražiti ostvarivanje tog prava prema odredbama ovoga Zakona, ako je to 
za njih povoljnije.
Članak 61.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. srpnja 2013




LJUBAV NA DJELU
Udruga roditelja djece oboljele od malignih bolesti
Prilaz Đure Deželića 31, Zagreb

fax.01 3750 383 | mob. 091 5633005
info@ljubavnadjelu.hr
www.ljubavnadjelu.hr
OIB : 04983288258

ZABA IBAN: HR1823600001102031208
PBZ IBAN: HR1523400091110543841
LJUBAV NA DJELU
O udruzi
Aktivnosti
Projekti
Mediji o nama
Kontakti
IZBORNIK
Opći uvjeti i uputstva
Način plaćanja
Izjava o privatnosti
PRIJAVI SE ZA NEWSLETTER
POSTANI ČLAN
PRATITE NAS NA DRUŠTVENIM MREŽAMA