Magnetska rezonanca
Magnetska rezonancija je
pretraga koja omogućava dobivanje kvalitetnih tomografskih presjeka ljudskoga
tijela s velikom rezolucijom. Ideja se sastoji u tome da se pojedina meka tkiva
u organizmu razlikuju prema količini vode, odnosno vodikovih atoma, što je jako
povoljno za dobivanje velikih kontrasta slike, budući da vode u tijelu ima u
izobilju. To je moguće jer vodikovi atomi imaju spin, što rezultira njihovim
specifičnim ponašanjem kada se nalaze u jakom magnetskom polju. Danas se za
snimanje magnetskom rezonancijom koristi termin MRI (Magnetic Resonance
Imaging), umjesto starog termina NMR.
Osnovni je dio svakog MRI-sustava glavni magnet. Postoji nekoliko tipova
magneta (permanentni, elektromagneti), a mi ističemo supravodljive magnete
(većina modernih aparata), kod kojih se smanjivanjem otpora vodiča smanjuje i
količina energije potrebna za održavanje magnetskoga polja. Otpor ovisi i o
materijalu zavojnice te o njenoj dužini i presjeku. Nadalje, otpor ovisi i o
temperaturi zavojnice koju je moguće kontrolirati.
Struja se propusti kroz zavojnicu da bi se podiglo magnetsko polje, a zatim se
zavojnice hlade tvarima poznatim kao kriogeni (tekući helij) da bi se smanjio
otpor. To je tzv. kriogena kupka koja okružuje navoje žice. Kada se koristi u
MR-dijagnostici, supravodljivi magnet proizvodi snažno magnetsko polje, pri
čemu ne zahtijeva velike količine električne energije, upravo zbog izostanka
otpora. Sustav temeljen na takvom magnetu izuzetno je skup, no omogućuje
stvaranje izuzetno jakih magnetskih polja (0,5-4T) za kliničke potrebe te do
14T za spektroskopska i visokorezolutna ispitivanja.
Spin-odjek tehnika danas se najviše koristi, prvenstveno zbog najkraćeg vremena
snimanja i brze rekonstrukcije slike. Provode se mjerenja vremena T1 i T2
pomoću odjeka dobivenih pobuđivanjem odgovarajućim impulsima, a na kvalitetu
slike utječe se variranjem dvaju parametara (TR i TE). Najčešće se koristi samo
2 – 5 odjeka, zbog brže obrade, odnosno rekonstrukcije slike.
Jedan su od glavnih problema
vezanih uz MRI zalutala magnetska polja, odnosno polja koja se šire izvan
granica prostorije snimanja. Zbog toga su razvijene dvije vrste zaštite:
pasivna i aktivna. Pasivna se postiže ugradnjom tzv. Faradeyeva kaveza u zidove
sobe za snimanje i ne iziskuje velike troškove, ali ipak učinkovito zadržava
magnetsko polje unutar granica. Skuplji je način aktivna zaštita kod koje se
koriste dodatni solenoidni magneti izvan kriogene kupke, a koji ograničavaju
magnetsko polje unutar prihvatljive površine.
ako pregledi MR-uređajima ne
pokazuju učinke štetne za ljudsko zdravlje, utvrđeno je povećanje tjelesne
temperature za 0,3 stupnja C zbog primjene visokofrekvencijskih impulsa.
Magnetsko polje indukcije 1,5T ne izaziva vidljive biološke učinke. Međutim,
pri korištenju magnetskih polja indukcije 4T ili više primijećena je pojava
vrtoglavice, svjetlosnih efekata pri pomicanju očiju i me-talnog okusa u
ustima. Ponekad je problem i klaustrofobija kod određenog broja pacijenata, a
vezana uz uski otvor kućišta u kojem se nalaze tijekom pregleda.
Do sada nisu uočeni nikakvi
biološki učinci na fetusima. Međutim, pretpostavlja se da su oni ipak mogući,
osobito u tijeku organogeneze u prvom tromjesečju trudnoće. Zbog toga se
trudnicama savjetuje odgoda pregleda do završetka prvog tromjesečja, a kasnije
se zahtijeva pismeni pristanak bolesnice za pregled.