Tumori središnjeg živčanog sistema (SŽS) su najčešći solidni tumori u djece; prema učestalosti javljanja zloćudnih bolesti nalaze se na drugom mjestu odmah iza leukemija ( 20% svih zloćudnih bolesti djece). Na  1.000.000 djece do 15- te  godine života dijagnosticira se godišnje približno 35 slučajeva tumora mozga. Najčešće se javljaju između 3. i 7. godine života. Većina tumora mozga (60-70%) potječe iz stanica  glije i ne naginju metastaziranju izvan SŽS-a; većinom su smješteni infratentorijalno.   «Supratentorijalni» tumori su – hemisferalni i tumori srednje linije dok su «infratentorijalni» – tumori moždanog debla, mezencefalona, ponsa, medule oblongate i malog mozga.

Tumor središnjeg živčanog sustava, je svaka novotvorina u lubanjskoj šupljini koja se razvija u živčanom tkivu i krvnim žilama mozga, moždanim ovojnicama (meningeama), intrakranijalnim (unutar lubanje) dijelovima moždanih živaca, embrionalnim defektima, hipofizi, epifizi, unutrašnjoj površini lubanje, koja ima progresivan rastući tijek i u svojim rastom razara, zamjenjuje ili potiskuje moždano tkivo i ranije ili kasnije dovodi do povećanja intrakranijalnog tlaka. Tumori središnjeg živčanog sustava su zasebna i heterogena skupina novotvorina. Njihove su osobine na više razina različite u odnosu na tumore drugih organskih sustava. Razlika dobroćudnih i zloćudnih tumora je manje izražena nego kod tumora drugih sustava, te i dobroćudni tumori mogu dovesti do smrtnog ishoda ili teškog neurološkog ispada.

Prema sijelu u središnjem živčanom sustavu tumori se dijele na:

a. supratentorijske tumore
b. infratentorijske tumore
c. tumore kanala kralježnice.

Tumori središnjeg živčanog sustava dovode do općih i žarišnih znakova bolesti. Opći se znakovi pojavljuju zbog porasta intrakranijskog tlaka (= tlak unutar lubanje), dok žarišni nastaju zbog direktnog pritiska ili infiltracije tumorskog tkiva u odgovarajućem području središnjeg živčanog sustava.

Među općim znakovima bolesti najčešće se spominju glavobolja, povraćanje i promjene na očnoj pozadini u smislu takozvane zastojne papile.

Glavobolja kod tumora mozga može nastati zbog pritiska ili natezanja struktura osjetljivih na bol (tvrde moždane ovojnice, venskih sinusa, arterija na bazi mozga ili moždanih živaca koji prenose osjet boli). Javlja se ranije kod tumora u stražnjoj lubanjskoj jami, često je pulsirajuća ili “paleća”, postupno se pojačava, najizraženija je rano ujutro, ponekad se javlja i noću. Obično se pojačava pri aktivnostima koje povećavaju tlak unutar lubanje: tjelesni napori, kašalj, kihanje, naprezanje kod stolice, koitus (snošaj).

Promjene na očnoj pozadini, koje nazivamo zastojna papila, nastaju zbog zastoja u venama na očnoj pozadini uslijed povišenog tlaka unutar lubanje. Javljaju se vrlo rano u slučajevima tumora malog mozga, ali mogu se javiti i zbog drugih razloga.

Povraćanje se kod tumora mozga najčešće javlja u jutarnjim satima, nastupa naglo, u luku, bez prethodne mučnine. Javlja se u 50 posto slučajeva tumora mozga.

Osim tih triju općih znakova tumora mozga, čest simptom koji ukazuje na povišen tlak unutar lubanje jest i neki oblik epileptičkog napada koji se javlja prvi put u životu(iznenadni gubitak svijesti s grčevima ekstremiteta, pjenom na ustima, ugrizom jezika ili spontanim mokrenjem, ili pak suženje svijesti s grčenjem jedne ruke ili ruke i noge jednostrano te grčevima mišića lica).

Mnogi bolesnici žale se na nesigurnost i gubitak ravnoteže, vrtoglavicu, poremećaj intelektualnih funkcija (znaci lagane zanesenosti, osjećajne tuposti, znakovi usporenja intelektualnih funkcija, zaboravljivost, usporenost, smetnje apstraktnog mišljenja, pospanost, depresija), znakove poremećene svijesti (od pospanosti do kome) te poremećaje vegetativnih funkcija (poremećaj pulsa, krvnog tlaka, ritma i pravilnosti disanja).

Žarišni znakovi su znak poremećaja funkcije pojedinog području središnjeg živčanog sustava, što pomaže u lokalizaciji procesa.

Mjesto tumora	Znakovi bolesti
Čeoni režanj	•	promjene karaktera
	•	promjene ponašanja
Frontalni	•	oštećenje intelekta
	•	demencija
	•	poremećaj motoričkih funkcija na suprotnoj strani tijela
	•	problemi s govorom i razumijevanjem
	•	pojava patoloških neuroloških refleksa
Sljepoočni režanj	•	Ispadi u vidnom polju
	•	Njušne i slušne halucinacije
Temporalni	•	Gubitak kratkotrajnog pamčenja
	•	Zaboravijanje riječi
Tjemeni režanj	•	Gubitak osjeta
Parietalni	•	Nesposobnost prepoznavanja i shvaćanja vizualnih, taktilnih i slušnih sadržaja koji su prethodno bili poznati (agnozija)
	•	Gubitak sposobnosti da se izvedu namjerne ili nenamjerne kretnje (apraksija)
	•	Problemi s čitanjem i pisanjem
Zatiljni režanj	•	Gubitak vida
	•	Ne prepoznavanje boja
Okcipitalni	•	Vidne halucinacije
	•	Sljepoća
Mali mozak	•	Gubitak koordinacije
	•	Ne kontrolirani pokreti očiju
(Cerebellum)	•	Mučnina
	•	Vrtoglavica
Moždano deblo	•	Loša koordinacija pokreta
	•	Znaci paralize moždanih živaca (hemipareza)
	•	Teškoće s gutanjem
	•	Dvoslike
Leđna moždina	•	Bolovi u ledima
	•	Mišićna slabost u određenim dijelovima tijela
	•	Gubitak osjeta u rukama ili nogama
	•	Poremećaj hoda
	•	Disfunkcija mokraćnog mjehura ili zadnjeg crijeva
Hipofiza	•	Poremećaj menstruacijskog ciklusa
	•	Neplodnost kao poremećaj hormonske ravnoteže
	•	Povećanje tjelesne težine
	•	Povećanje krvnoga tlaka
	•	Dijabetes
	•	Promjene raspoloženja
Moždane ovojnice	•	Glavobolje
	•	Mučnine
	•	Problemi s vidom
	•	Poremećaj kretnji